Klice su namirnica koja se naziva superhranom i krije ogromnu snagu

Postoji ta jedna namirnica, iznimno moćna, zdrava, i sveprisutna, a imam osjećaj kao da joj ne dajemo dovoljno pažnje koju zaslužuje. Pritom mislim prvenstveno na sebe jer prečesto zaboravljam koliko su klice my thing, pogotovo zbog činjenice što se mogu jesti u svako doba godine. “U situacijama kad nam je povrće slabije dostupno (npr. zimi) te kad je naša potreba za vitaminima i mineralima pojačana, unošenjem klica organizmu osiguravamo ono što mu je potrebno”, dijeli sa mnom uzbuđenje oko klica Tamara Dabić Kempf iz Makronove i proširuje moje osnovno znanje o klicama. “U životu biljke, klijanje predstavlja trenutak iznimne vitalnosti i buđenja energije. Pokušajte si samo stvoriti sliku energije koja je potrebna da zdravo zrno isklija te što sve to zrno mora razviti od korisnih spojeva (vitamini i minerali, antioksidansi, enzimi) da zaštiti nježnu klicu od mogućih okolnih utjecaja u njenom procesu razvoja – sva ta snaga je upravo sadržana u klicama i prenosi svoj povoljan utjecaj na naš organizam.” S obzirom na to da nisam puno znala o klicama, razgovarala sam sa stručnjacima i saznala zbog čega se klice nazivaju superhranom.

Nutritivna vrijednost klica

“Nutricionisti ih smatraju vitaminsko-mineralnim bombama jer se količine minerala i vitamina klijanjem uvećavaju četiri do deset puta u odnosu na sjemenke prije početka klijanja”, govori mi Tamara iz Makronove i dodaje kako “sadrže enzime i nukleinske kiseline koje pokreću izmjenu tvari, regeneriraju stanice i jačaju imunološki sustav”. Osim toga, lako su probavljive pa je iskoristivost vitamina koje sadrže daleko veća nego kod vitaminskih pripravaka koji nisu dobiveni od prirodnih sastojaka. Dodatan as u rukavu klica su i važni vitamini. “Klice imaju znatno viši udio vitamina C od sjemenki, povrća ili žitarica u koje bi se tek trebale pretvoriti. Ujedno, sadrže viši udio proteina, skupine vitamina B i željeza od razvijene biljke. Veliku koncentraciju klorofila, proteina te većine vitamina i minerala, npr. pšenica nudi u stadiju koji prethodi klasanju, odnosno prije nego li se list počinje izduživati i stvarati stabljiku. Ovaj stadij predstavlja vrhunac biljnog vegetativnog razvoja i upravo tada rastu svi čimbenici uključeni u fotosintezu te metabolizam biljke. U prva tri dana klijanja, klice imaju najsnažniju nutritivnu vrijednost”, ističe Tamara.

Koji je najveći značaj klica za organizam?

“Klice žitarica sadrže biljne bjelančevine, bogate su vitaminom E, vitaminima B skupine, željezom, magnezijem, kalijem, te mikroelementima. Klice su niskokalorična namirnica, posebno bogata vitaminima A, C, E i K, klorofilom i vlaknima. Zbog koncentracije nutrijenata naziva se zelenom supernamirnicom. Ujedno je i snažno detoksikacijsko sredstvo”, govori Tamara.

Photo: Cottonbro

Vrste klica i po čemu se razlikuju?

“Postoje različite podjele klica; po ukusu, načinu i dužini klijanja, veličini, teksturi… Najbitnija podjela je ona koja ovisi od nutrijenata koje nam ta klica pruža, ali i po tome koja je vrsta biljke”, govori mi Vlada iz Moba Plantbased restorana iz Beograda. Tako ih možemo podijeliti na:

• Žitarice (pšenica, raž, ječam…)
• Mahunarke (slanutak, alfaalfa, mungo grah…)
• Povrće (gorušica, brokula, rikola…)
• Orašasti plodovi i sjemenke (suncokret, lan, chia…)

Tamara dodaje: “U klijanju ćemo izbjegavati kulture iz porodice Solanacea (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan), zbog sadržaja alkaloida.” Također, razjašnjava nam nekoliko osnovnih ideja koje trebamo imati na umu kada su klice u pitanju.

• Ako želimo svježe izdanke koje ćemo koristiti u salati onda ćemo klijati sjeme rotkvice, kresa, alfa alfe, cikle, češnjaka, poriluka, i sl. Alfa alfa je vrlo blagog okusa, dok ostale nabrojane imaju svoj specifičan i snažniji okus, kojim onda mogu i kao začin dopuniti obrok.
• Kada klijamo sjeme mahunarki, ono će dati izdanke od nekoliko milimetara od 1 centimetra i njih je svakako važno termički obraditi kako bi bile probavljivije. Dovoljno je i blanširati ih. Ovdje su najpopularnije klice mungo graha, slanutka, zelene i smeđe leće.
• Klijati možemo i orašaste plodove i sjemenke (badem, indijski oraščić, bundevine sjemenke, sezam, suncokretove sjemenke, konopljine sjemenke) koji će dati vrlo malu klicu od svega milimetar-dva, zapravo će se sjemenka samo „napuhati“, a klica tek probiti opnu i takve tek proklijale sjemenke možemo također dodavati u salate, ali i koristiti u smoothiejima, kombinacijama za doručak s pahuljicama i voćem i sl.
• Klice žitarica daju lijepe travnate izdanke snažne zelene boje i oni se mogu koristiti svježe i u smoothiejima. Za njih je posebno karakterističan visok udio vlakana.
• U današnje vrijeme sve je popularnije i mikrobilje ili mikrozelenje koje također može imati vrijedno mjesto u našim obrocima. Radi se o mladim izdancima povrtnica, aromatičnog i ljekovitog bilja i žitarica s tek izniklim prvim pravim listovima koji se uzgajaju u zemlji ili nekom drugom supstratu.

Photo: Cottonbro

Zdravstveni benefiti klica

“Klice su na samom vrhu ljestvice sirove hrane. Nutritivno su bogate, pune proteina, vitamina i minerala, sadrže antioksidanse, vlakna i enzime te podržavaju imunitet, probavu, energiju i detoksikaciju organizma. Što više svježe, sirove hrane bogate prirodnim enzimima unosimo u prehranu, to tijelo dobiva snažniju podršku za vlastitu obnovu. Takva hrana potiče stvaranje novih stanica, donosi više energije i izdržljivosti, jača imunološki sustav i olakšava probavu. Istovremeno doprinosi uravnoteženom radu žlijezda, stabilnijoj tjelesnoj težini i čišćenju organizma od nakupljenih tvari”, ističe Vlada.

Tamara smatra da je velika vrijednost klica u prehrani upravo u vitalnosti koju donose organizmu koji će se tako lakše oduprijeti zdravstvenim izazovima. “U jednom recentnom pregledu iz 2023. (Taylor &; Francis Online) autori navode da su klice bogate bioaktivnim spojevima — polifenolima, vitaminima, izotiocijanatima, izvorima antioksidanata, flavonoida itd. Prema analizi, klice pokazuju potencijalne farmakološke učinke: antioksidativne, antiupalne, kardioprotektivne, neuroprotektivne, antikancerogene pa čak i antidijabetičke. Prema ovim autorima klice su i tzv. funkcionalna hrana s potencijalnim preventivnim/terapeutskim benefitima.”

Recept s klicama: salata od kelja s mariniranim tempehom, narom i jabukom

(prema receptu chefice bio-bistroa Zrno, Dine Frlete)

Sastojci (za 4 osobe)

• 150 g kelja (narezanog vrlo tanko)
• 1 jabuka (kiselkasta)
• 100 g tempeha
• 1/2 nara
• 1 šaka klica (alfalfa, rotkvice…)

Marinada za tempeh

• 3 žlice tamarija, 1 žličica javorovog sirupa, 1 žličica maslinovog ulja, 1 žličica aceta balsamica

Priprema

1. Kelj „masirajte“ s malo soli i nekoliko kapi aceta dok ne omekša.
2. Dodajte jabuku narezanu na tanke ploške, te nar i klice.
3. Na vrh složite tempeh prethodno popržen na suncokretovom ulju i prelijte preljevom.

Preljev: 1 žlica maslinovog ulja, 1 žličica miso orange dressinga, 1/2 žličice mirina, sok 1/2 naranče.

Gdje kupiti klice?

Klice se mogu kupiti na nekoliko mjesta:

• Supermarketi – najčešće imaju mungo, alfa-alfa (lucerna), rotkvice, brokule.
• Bio & health shopovi – imaju veći izbor i često bolju kvalitetu.
• Tržnice / lokalni OPG-ovi – svježe i često najukusnije, ali provjeri uvjete uzgoja.
• Online shopovi – za gotove klice, ali i sjemenke za klijanje.
• U specijaliziranim trgovinama sa sjemenjem – ako želite sami klijati (najisplativije i najzdravije).

Na što paziti pri kupnji?

• Svježina – klice moraju biti čvrste, sočne, bez tamnih rubova ili sluzi.
• Miris – moraju biti neutralnog, svježeg mirisa; nikako kiselkastog.
• Ambalaža – izbjegavaj pakiranja s kondenzacijom ili vlagom.
• Rok trajanja – kupujte što je moguće svježije, s kratkim i jasnim rokom.
• Higijena – klice su osjetljive i lako se kontaminiraju, zato biraj provjerene proizvođače.

Ako želite klice uzgajati kod kuće:

• Koristite samo sjemenke označene kao “za klijanje”
• Redovito ih ispirite (2–3x dnevno)
• Sterilna posuda i čista voda
• Izbjegavajte direktno sunce
• Konzumirajte u roku 2–3 dana