7 studenoga, 2025
Jedna od prvih stvari koje naučite kada počnete sami brinuti o sebi jest da možete jesti slatkiše kad god želite. Sljedeća stvar koju naučite jest zašto su vam roditelji govorili da ne biste trebali jesti toliko slatkiša. Iako sam veliki sladokusac i teško odolijevam bilo kojem desertu, od onih s nekoliko vrsta čokolade do neobičnih specijaliteta koji spajaju slatko i slano, slatkiše jedem sve rjeđe kako bih tijelo održala što zdravijim. Nisam sklona demoniziranju hrane, ali uvijek se vodim činjenicom da većina slastica načelno nije hrana koju bismo trebali konzumirati u velikim količinama – osobito ne slatkiše pune aditiva koje smo kao djeca željeli jesti umjesto obroka. Stoga možete zamisliti moje iznenađenje kada sam naišla na zanimljivu činjenicu da su kiseli slatkiši izvrsni za smirivanje anksioznosti.
Pomislila sam da, ako je to istina, moram odmah otići po vrećicu svojih omiljenih kiselih bombona u duginim bojama i držati je pri ruci pokraj laptopa – svakako je bolje od grickanja noktiju. Pa ipak, ta me informacija ispunila sumnjom jer, ako su kiseli slatkiši doista dobri za smirivanje anksioznosti i ublažavanje stresa, zašto za to nismo znali ranije? Upravo zato odlučila sam kontaktirati psihologinju koja bi mi pojasnila je li riječ samo o mitu koji su izmislili strastveni ljubitelji gumenih bombona (poznajem ih nekoliko), a zatim i nutricionistkinje koje su mi objasnile ima li ovaj savjet smisla i za naše fizičko zdravlje.
Psihologinja dr. sc. Anđela Đinđić oduševila me odgovorom da je tvrdnja koju sam čula istinita – da konzumacija kiselih slatkiša zaista „može kratkoročno utjecati na raspoloženje i pažnju“ – pa sam odmah otišla po vrećicu bombona (trebao mi je snack dok pišem). Naime, psihologinja objašnjava da to djeluje prvenstveno zbog stimulacije osjetilnog sustava. „Kiseli okus snažan je podražaj koji aktivira živac odgovoran za prijenos informacija u mozak i kontrolu mišića za žvakanje. Prenosi informacije o jakim senzacijama poput kiselosti, ljutine ili hladnoće. Ta stimulacija može trenutno ‘probuditi’ živčani sustav, povećati osjećaj prisutnosti i usmjeriti pažnju na sadašnji trenutak.“ Također, naš mozak slatkiše smatra malim izvorom zadovoljstva, a kako kaže psihologinja, „kombinacija jakog kiselog i slatkog potiče oslobađanje dopamina i noradrenalina, što može privremeno poboljšati raspoloženje, koncentraciju i osjećaj energije“.
Psihologinja navodi i somatski mehanizam prekida, odnosno body-based distraction. Budući da anksioznost obično znači da smo zaokupljeni mislima i brigama, kiseli okus može našu pažnju preusmjeriti s uzburkanih misli na snažan okus. „Intenzivan kiseli okus može preusmjeriti pažnju iz glave u tijelo, stvoriti trenutan osjećaj prisutnosti i privremeno prekinuti spiralu pretjeranih briga.“ Ipak, psihologinja naglašava da ovaj kratkotrajni učinak „ne utječe na uzroke anksioznosti niti trajno mijenja emocionalni odgovor“. Dakle, kisele bombone mogu vas smiriti u trenutku, ali ne treba ih smatrati čarobnim lijekom protiv anksioznosti. (Iako moram priznati da mnoge šarene kisele bombone zaista izgledaju kao čarobni lijek iz neke bajke.)
„U malim količinama i povremeno, kiseli slatkiši mogu biti bezopasan alat za preusmjeravanje pažnje, no nisu dobra navika za dugoročno upravljanje anksioznošću“, kaže Anđela Đinđić te ističe da je korištenje hrane kao oružja protiv anksioznosti „sklizak teren“, jer „redovito korištenje kiselih slatkiša za smirenje jača obrasce emocionalnog jedenja i povećava psihološku i fizičku sklonost prema takvoj hrani“.
Angela Serrano
Iako kiseli slatkiši doista mogu umiriti anksioznost, razgovor s psihologinjom uvjerio me da možda nije najbolje polagati nade u njih, jer me emocionalno prejedanje brine gotovo jednako kao i sama anksioznost. Ipak, odlučila sam se posavjetovati i s nutricionisticama, za slučaj da se ponekad ipak okrenem gumenim bombonima kao brzom načinu smirenja. Mag. nutr. Nevena Pandža slaže se da raznobojni kiseli bomboni doista mogu odvratiti pažnju od stresa i panike, ali ističe kako se „sastav kiselih gumenih bombona na tržištu većinom temelji na šećeru, glukoznom sirupu, želatini, kiselinama poput limunske i fumarne te voćnim i biljnim koncentratima. Mogu biti obogaćene određenim vitaminima i mineralima, no njihov nutritivni sastav ne možemo smatrati relevantnim u kontekstu boljeg fokusiranja i smanjenja anksioznosti.“ Ipak, nutricionistica ima zdraviju alternativu za sve kojima se ideja jedenja kiselih slatkiša za smanjenje stresa čini privlačnom. „Gumeni bomboni su hrana za jesti povremeno, odnosno fun food, a onima kojima djeluju umirujuće zbog senzoričkih svojstava preporučujem da isprobaju jednu zatvorenu šaku suhih višanja. Unosom suhih višanja sour kick je i dalje prisutan, ali će tijelu pritom dati vlakna, minerale poput kalija, magnezija i željeza te prirodno prisutne šećere.“
S njom se slaže i nutricionistica Amela Ivković O’Reilly, koja naglašava nedostatke učestalog konzumiranja kiselih slatkiša. „Šećer naglo podiže razinu glukoze, ali učinak kratko traje, nakon čega može doći do pada energije i raspoloženja; kiseline i šećer zajedno povećavaju rizik od oštećenja zubne cakline, osobito ako se konzumiraju često tijekom dana, a postoji i rizik razvoja emocionalnog jedenja kao obrasca suočavanja sa stresom.“ Njezina je preporuka koristiti kisele bombone kao „SOS trik“ te ih, u akutnim situacijama, konzumirati 1–2 mala bombona, uz izbjegavanje konzumacije nakon svakog obroka. Dodaje i: „Za dugoročno smanjenje anksioznosti i bolju koncentraciju daleko su učinkovitiji: stabilna razina šećera u krvi kroz uravnotežene obroke; omega-3 masne kiseline, magnezij i B kompleks; tehnike disanja, mindfulness i kvalitetan san te redovita tjelesna aktivnost i izlaganje dnevnom svjetlu.“
