Najlakši način za snižavanje kortizola prema riječima stručnjaka za dugovječnost

To da nam je kortizol neprestano povišen je činjenica s kojom se mnogi mogu poistovjetiti. Hiperpovezanost, život u modeu “kao da nam je zadnji dan”, te višak podražaja i misli koje nas opsjedaju (studije pokazuju da ih imamo prosječno oko 6000 dnevno – i većinom su negativnog karaktera) doveli su do toga da je stres svakodnevica za većinu ljudi.

Povezano: 5 znakova da su vaše razine kortizola previsoke

Iako postoji mnogo načina za njegovo ublažavanje, važno je fokusirati se na jednostavne i brze alate koji nam mogu stvarno pomoći. Upravo o tome govorio je Dan Buettner, stručnjak za dugovječnost (i poznat po istraživanju tzv. plavih zona – dijelova planeta u kojima ljudi žive znatno dulje), gostujući u podcastu High Net Purpose.

Stručnjak potvrđuje da, iako meditacija i vođenje dnevnika mogu pomoći kod stresa, te su metode često zahtjevne za redovito provođenje. Upravo zato jednostavne stvari koje možemo lako i redovito prakticirati često imaju najbolji učinak, ističe Buettner.

Navike koje smanjuju stres

Buettner tvrdi da je jedan od najboljih načina za snižavanje stresa i kortizola – razgovor s drugim ljudima, primjerice s nekim susjedom. On ljude naziva “ublaživačima stresa” (stress relievers). “Razgovarati s drugim ljudskim bićima je prekrasno. Slučajni susreti čine veliku razliku. Vrlo je važna uloga okruženja u kojem živimo i ljudi s kojima smo u kontaktu,” kaže on.

To me odmah podsjetilo na onaj viralni video koji tvrdi da živčani sustav pet osoba s kojima najviše provodimo vrijeme ima moć regulirati ili deregulirati naš vlastiti.

Povezano: 10 antistres namirnica koje će vam sniziti razinu kortizola

Zapravo, ova se ideja poklapa s preporukama koje često daju psiholozi specijalizirani za poslovni stres: ako si pod pritiskom na poslu, napravi pauzu i porazgovaraj s nekim kolegom – čak i kratko. Nisu potrebni duboki razgovori da bismo se opustili – često su dovoljne neformalne, svakodnevne teme, uz kontakt očima i jednostavnu socijalnu interakciju, koje nas izvuku iz začaranog kruga negativnih misli i padanja kortizola.

Društveni odnosi kao životno osiguranje

U svim svojim nastupima, Buettner naglašava kako su društveni i obiteljski odnosi jedan od najvećih tajni dugovječnosti kod ljudi iz plavih zona koje je proučavao. Ta mreža podrške ima dokazan učinak na dugoročno zdravlje i očekivani životni vijek, ali i trenutan učinak na smanjenje stresa. Samo se prisjeti kako si se osjećala nakon razgovora s prijateljicom ili majkom kad te nešto mučilo.

“Ljudi koji žive u plavim zonama smiju se, druže, razgovaraju… imaju ugodniji život, bolje zdravlje i iznimnu dugovječnost.”

To potvrđuju svi vodeći stručnjaci za dugovječnost. Primjerice, dr. Denis Lamboley, specijalistica integrativne medicine, o tome govori u knjizi Guess My Age If You Can, koju je napisala s dr. Olivierom Courtinom Clarinsom. Navodi da: “Ljudi u plavim zonama smiju se, druže, razgovaraju… žive slađe, zdravije i iznimno dugovječno.”

Poziva se i na Harvardske studije započete još 1938. godine, koje su pokazale da što više socijalnih interakcija imamo, to nam je veća kvaliteta i duljina života. A za one koji vole brojke, postoji i studija koja je analizirala odnose više od 300.000 muškaraca i žena i pokazala da su oni s manje društvenih veza imali dvostruko veću vjerojatnost da će prerano umrijeti.

Zaključak? Dogovoritite tu kavu. Razgovarajte. Povezujte se. Postalo je hitno.

Vogue.es