Izložbe u Ljubljani zbog kojih vrijedi isplanirati vikend izlet ovog mjeseca
Između gradskog ritma i galerijskog mira, donosimo vam izbor izložbi koje ne smijete propustiti.
Tijana Čvorak6 siječnja, 2026
Između gradskog ritma i galerijskog mira, donosimo vam izbor izložbi koje ne smijete propustiti.
Tijana Čvorak6 siječnja, 2026
Otkrijte dublje slojeve Ljubljane prilikom sljedećeg posjeta ovom možda ne najvećem i najrazvijenijem, ali vrlo zanimljivom europskom gradu. Ljubljana je dovoljno blizu da uvijek možete isplanirati vikend izlet pa čak i u zadnji čas i na jedan dan, a dok pripremate i dogovarate svoj itinerar putovanja, ne zaboravite, osim primamljivih gastronomskih destinacija i lokacija za večernje izlaske, uključiti i pet izvrsnih izložbi koje će obogatiti vaše iskustvo u ovoj prekrasnoj slovenskoj prijestolnici.
Izložba Umjetnost je uvijek sljedeća mogućnost u Galeriji Vžigalica nudi retrospektivni uvid u gotovo sedam desetljeća stvaralaštva Yoshija Nakajime (r. 1940), jednog od ključnih protagonista tokijske avangardne scene šezdesetih godina i ranog performansa. Njegov opus, obilježen snažnim utjecajem pokreta Fluxus, od samih se početaka napaja vjerom u pojedinca, zajednicu i mogućnost da umjetnost djeluje kao alat promjene.
Nakajima je već krajem pedesetih izvodio performanse te se povezivao s krugovima Fluxusa i grupom Gutai, a ubrzo je postao neodvojivi dio legendarne tokijske avangardne scene. Godine 1964. preselio se u Europu i studirao na umjetničkoj akademiji u Rotterdamu, gdje je surađivao s pokretom Provo. Njegov se europski put nastavio u Antwerpenu, a potom i slučajno u Švedskoj, gdje je 1972. godine suosnovao umjetnički centar Ubbeboda, radikalno neinstitucionalan prostor bez hijerarhija, financiranja i klasičnih izložbenih formata.
Izložba u Ljubljani povezuje rane radove s Nakajiminom aktualnom umjetničkom praksom, koju obilježava izražena multimedijalnost. Slike, performansi i procesi isprepliću se u kontinuumu u kojem granica između umjetnosti i života nestaje. Dok su rani performansi upozoravali na ekološke i društvene prijetnje suvremenog svijeta, zrelo razdoblje sve više naglašava zaštitu Zemlje i ljudskog života kroz umjetnost, s intenzitetom misionara ili šamana. Izložba Umjetnost je uvijek sljedeća mogućnost poziva posjetitelje u Nakajimin univerzum, koji se već sedam desetljeća postojano gradi na uvjerenju da umjetnost može mijenjati pojedinca, a te promjene mogu voditi prema boljem sutra.
Gdje? Galerija Vžigalica
Kada? do 18. siječnja
Performans in akcijsko slikarstvo Yoshija Nakajime © Arhiv družine Nakajima
Izložba FEMALE, 30–40, CAUCASIAN (WHITE), SLIM / SLENDER, US 6, UK 4, EU 37 interdisciplinarne umjetnice Nežke Zamar na prvi je pogled vizualno suzdržana, no konceptualno iznimno rječita prostorna postava koja se otvara kao precizno promišljeno istraživanje suvremenih identiteta, materijalnosti i percepcije prostora. Već sam naslov djeluje kao hladan, gotovo birokratski niz deskriptora koji upućuju na standardizaciju tijela i perspektivu koja pojedinca reducira na podatkovni zapis. Nežka Zamar diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Veneciji, a dio studija završila je i na Sveučilištu Mimar Sinan u Istanbulu, gdje je produbila razumijevanje vizualnih umjetnosti u širem kulturnom kontekstu. Njezin je rad u posljednjem desetljeću predstavljen na brojnim međunarodnim izložbama i bijenalima, od Beograda i Venecije do Rima i New Yorka.
Zamar na izložbi predstavlja noviju, iz više cjelina sastavljenu integralnu postavu, osmišljenu posebno za odabrani prostor. Njezin se rad temelji na istraživanju i dokumentaciji, pri čemu se usredotočuje na složenost koncepta, značenje materijala te odnos između prostora i međuprostora. Središnje izražajno sredstvo je papir, materijal koji svojom krhkošću, bjelinom i prividnom neutralnošću postaje nositelj značenja. Izuzetno preciznom izradom temeljnih površina i promišljenim isprepletanjem svjetla i sjene autorica stvara višeslojnu kompoziciju brojnih objekata koji djeluju istodobno minimalistički i izrazito sugestivno.
Gdje? Bežigrajska galerija
Kada? do 8. veljače

Izložba Krajolici neba donosi pregledni uvid u opus Andraža Šalamuna (1947–2024), jednog od središnjih slovenskih slikara, filozofa i važnog člana skupine OHO. U prostorima Bežigrajske galerije crteži i slike većih formata u akrilnoj tehnici na juti otvaraju se kao osjetilno doživljene slike unutarnjih i vanjskih svjetova. Riječ je o izložbi koja ne nudi linearni pregled, već atmosferično putovanje kroz Šalamunovu iznimnu izražajnu raznolikost.
Šalamun je slovenski kulturni prostor obilježio opsežnim i stilski razigranim opusom. Nakon ranog razdoblja pastela i crteža, nakon 1976. godine posvetio se apstraktnom slikarstvu i stvaranju slika velikih dimenzija. Osamdesetih godina postao je jedan od ključnih predstavnika slikarstva tzv. nove slike, obilježenog snažnom bojom i izraženom figuralikom, osobito u poznatim serijama životinjskih motiva. Devedesetih godina posvetio se krajolicima, od ciklusa Sunaca i lirskih mediteranskih pejzaža do serije Mah i srebro. Nakon 2000. godine slikao je Veneciju, stvorio serije Čempresi i Mjeseci te naposljetku apstraktne kozmičke krajolike koji simbolički zaokružuju njegov stvaralački luk.
Izložba Krajolici neba u prvi plan stavlja upravo ta kasna djela, u kojima Šalamun prirodne pojave, prijelaze Sunca i Mjeseca, svjetlo i nebo prevodi u unutarnje projekcije. Prikazi ne djeluju kao iluzije, već kao stanja bivanja, u kojima se svjetlo čita kao trag autorova doživljaja i pogleda iz same prirode. Kako je zapisao Miloš Bašin, riječ je o ljepoti unutarnjeg i vanjskog svijeta bez patosa uništenja, o ljepoti prisutnosti, sada i ovdje. Izložba tako nije samo hommage velikom opusu, već i tiha meditacija o percepciji, vremenu i slikanju kao obliku bivanja.
Gdje? Bežigrajska galerija
Kada? do 8. veljače
Izložba Miki Muster, povodom 100. obljetnice rođenja oživljava vremena kada je Ljubljanu preplavio svijet crtanih filmova, stripova i animiranih junaka koji su oblikovali djetinjstva više generacija. Kroz odabrane fotodokumente i predmete izložba prikazuje život i stvaralaštvo jednog od najvažnijih slovenskih ilustratora i animatora, koji je svojim radom postavio temelje slovenske stripovske i animirane umjetnosti.
Miki Muster, akademski kipar, već je u tinejdžerskim godinama slijedio svoju strast prema animaciji i crtanom filmu. Samouk, ali iznimno predan, savladao je sve tajne animacije i tako oživio svoje likove na slovenskoj televiziji, prisjetimo se, primjerice, živahne trojice zečića u televizijskoj špici Cikcak. Muster je postao prepoznatljiv kao otac trojice Zvitorepca, Trdonje i Lakotnika, a njegova galaksija junaka uključuje i Lupinicu te brojne druge koji su svojom životnom energijom i humorom osvojili dječja srca. U svom je stvaralaštvu cijelo vrijeme djelovao kao samouk, bez pretjeranog oslanjanja na tehnološke alate, s naglaskom na ručnu vještinu i izražajnu liniju koja je njegovim likovima udahnula samostalan život. Izložba ne oživljava samo njegove junake, već i duh kreativnosti, neukrotivosti i ljubavi prema umjetnosti koji su Mikija Mustra trajno upisali u povijest slovenskog vizualnog izraza.
Gdje? Gradski muzej Ljubljana
Kada? do 22. veljače

Miki Muster, photo: Tone Stojko
Izložba Privremeni naslov u Galeriji Jakopič okuplja radove 17 autorica i autora, odabranih među gotovo 90 alumnija cjelogodišnjeg obrazovnog programa Izbliza: fotografija kao način gledanja svijeta. Program Izbliza, koji se u Galeriji Jakopič provodi od 2017. godine, temelji se na nehijerarhijskom obrazovnom modelu razmjene, zajedničkog učenja i postupnog otvaranja autorskih pristupa. Mentorice i mentori dr. Marija Skočir, Matevž Paternoster, Metod Blejec, Saša Kralj i Janja Rebolj tijekom su godina stvorili otvoren prostor istraživanja u kojem se susreću pojedinci vrlo različitih pozadina, ali s zajedničkom željom za produbljenim promišljanjem fotografije kao načina razumijevanja svijeta. Riječ je o projektima koji fotografiju shvaćaju manje kao tehničku vještinu, a više kao suptilan alat promatranja, refleksije i osobne ispovijedi. Zajednička im je izražena intimnost, pogled koji se ne okreće prema van, već prema unutra, prema odnosima, sjećanjima, prostorima i osjećajima koji oblikuju našu svakodnevicu. Fotografije rekonstruiraju različite ambijente, od bakine kuhinje i studentskih soba do prvih stanova i vikendica koje polako gube svoje stanovnike. Ti prostori, bez obzira nazivamo li ih domom ili ne, nose tragove osobnih priča, sjećanja i prijelaza. Privremeni naslov podsjeća nas da su svi prostori koje nastanjujemo tek postaje u neprestanom procesu postajanja i da u svakom trenutku boravimo samo privremeno.
Gdje? Galerija Jakopič
Kada? do 12. travnja

Soba © Bruna Žeželić

Z njo © Drago Metljak
Izložba Dizajnerski vrhunci 2025 ponovno potvrđuje da slovenski dizajn ima jasnu viziju, autorsko samopouzdanje i sve veću društvenu težinu. Društvo oblikovalcev Slovenije (DOS) i ove godine dodjeljuje priznanja za radove koji su u protekloj godini obilježili prostor vizualne kulture, ne samo estetskom dovršenošću, već i promišljenim konceptom, kontekstom i učinkom koji nadilazi puku formu.
Središnju ulogu u odabiru ima stručni žiri DOS-a, koji među pristiglim radovima prepoznaje projekte i opuse koji značajno doprinose razvoju dizajnerske struke i njezinu pozicioniranju u širem društvenom i gospodarskom prostoru. Područja vrednovanja vrlo su široka, od grafičkog i produkt dizajna do vizualnih komunikacija, unutarnjeg i vanjskog opremanja, prostornih, scenskih i multimedijskih rješenja. Upravo ta raznolikost odražava složenost suvremenog dizajna koji danas djeluje kao sjecište kreativnosti, istraživanja i odgovornosti prema okruženju.
Gdje? Cankarjev dom
Kada? do 30. ožujka
Izložba ART VITAL: 12 godina tandema Ulay / Marina Abramović donosi prvi cjelovit, višeslojan uvid u jedno od najikoničnijih umjetničkih partnerstava u povijesti performativne umjetnosti. U galeriji Cukrarna otvara se razdoblje između 1976. i 1988. godine, dvanaest godina zajedničkog života i stvaranja Marine Abramović i Ulaya (Frank Uwe Laysiepen), u kojem su umjetnost i svakodnevicu spojili u nerazdvojivu cjelinu.
Njihova se praksa od samih početaka temeljila na radikalnom propitivanju autorstva, identiteta, ranjivosti i međusobne ovisnosti, dok su doslovno živjeli svoju umjetnost. Pet su godina bez stalnog doma putovali u Citroënovu kombiju, bez ateljea, bez sigurne distance između rada i života. Njihova je suradnja započela performansom Relation in Space (1976), u kojem su tijelo i pokret koristili kao alat istraživanja povjerenja i izdržljivosti, a simbolni i emocionalni vrhunac dosegla je razvikanim tromjesečnim hodom po Kineskom zidu, dokumentiranim u filmu The Lovers: The Great Wall Walk (1988).
Izložba objedinjuje videozapise, fotografije, objekte iz performansa, crteže, skice, pisma te dnevničke i dokumentarne zapise. Ovi materijali ne rasvjetljavaju samo javne performanse, već i intimne procese, sumnje i napetosti koje su pratile njihov zajednički put. Postav se proteže kroz sve etaže Cukrarne i osmišljen je kao niz prostorno povezanih poglavlja jedne jedinstvene, složene pripovijesti.
Ljubljana u ovoj priči ima posebno mjesto jer je Ulay ovdje proveo posljednje desetljeće svog života. Upravo zato izložba nosi i izraženu simboličku i emocionalnu težinu, kao susret umjetnosti, sjećanja i nasljeđa. ART VITAL nije samo retrospektiva svjetski poznatog tandema, već i intenzivno iskustvo partnerstva koje i danas odjekuje kao vitalno, transformativno i neizbrisivo poglavlje suvremene umjetnosti.
Gdje? Cukrarna
Kada? do 3. svibnja

Foto © Blaž Gutman, MGML / ART VITAL – 12 let tandema Ulay / Marina Abramović, razstava v Cukrarni (MGML, SLO), 2025