Povratak u prošlost na nostalgičnoj izložbi o Zagrebačkom velesajmu

U zagrebačkoj Galeriji Modulor za javnost se otvorila izložba koja će sigurno pobuditi i probuditi dozu nostalgije kod posjetitelja. Naime, izložba Zagrebački velesajam 1956.-1961. autorica Lane Lovrenčić (Institut za povijest umjetnosti) i Sonje Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja) prikazuje Zagrebački velesajam u kontekstu 1950-ih godina Zagreba, Hrvatske, Jugoslavije. Izložba je besplatna, a može se posjetiti do 6. lipnja 2024.

Zagrebački velesajam 1956.-1961.

Izložba daje smjernice za proučavanje društvenog, privrednog, (geo)političkog i prostornog doprinosa Zagrebačkog velesajma razvoju jednog socijalističkog grada, a time i (socijalističkog) svijeta. Zagrebački velesajam locus je snažnog odraza globalnih dinamika koje su se na njemu ogledale u vrijeme zaoštravanja politika Hladnog rata, kao rezultata podjele svijeta nakon 2. svjetskog rata na dva ideološka pola, kapitalistički i socijalistički. S druge strane, Zagrebački velesajam povezivao je te polove kroz sveprisutni konzumerizam i nadmetanje u tehnološkom napretku, što je podrazumijevalo i omogućavalo ekstrakciju prirodnih resursa u dotada neviđenim razmjerima. Ova izložba, prva u nizu izložbi koje ćemo posvetiti Zagrebačkom velesajmu, bavi se razdobljem od njegove inauguracije na desnoj obali Save do 1961. godine, koja donosi formaliziranje Pokreta nesvrstanih, privrednu stagnaciju, dok se u lokalnom kontekstu formiraju obrisi Novog južnog Zagreba. – objasnile su autorice izložbe Lana Lovrenčić i Sonja Leboš.

Photo: Modna revija u paviljonu SSSR-a, film “Boje i leptiri” (Zora film, 1960., režija: Frano Vodopivec). Izvor: HDA-Hrvatska kinoteka

Zagrebački velesajam danas je lokacija u Zagrebu u kojoj se odvijaju razni sadržaji, od Interlibera do zabanog sadržaja za djecu, no sadržaj nije usustavljen, koherentan, sve je jako razbacano, nepovezano i zapravo je lokacija s mnogo paviljona koji se iznajmljuju za razna događanja, bez nekakvog plana i programa. Na žalost, Zagrebački velesajam je izgubio značaj koji je nekoć imao. Zagrebački velesajam u društvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu danas nema takvo značenje kao što imao u vrijeme svog vrhunca poslovanja, ajmo reći 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. 1980-ih se velesajamsko poslovanje uvelike mijenja, nestaju ti godišnji veliki sajmovi i nastaju specijalizirani sajmovi, tako da mu se kontekst mijenja. – istaknula je Sonja Leboš.

Zagrebački velesajam je danas veliki podiskorišteni društveni, prostorni i kulturni resurs.

Naravno, veliki broj paviljona se koristi što za sajamske svrhe, za specializirane sajmove, što za sportske sadržaje, no veliki broj paviljona, poput fantastičnog talijanskog paviljona, je potpuno neiskorišten. Zatim, kineski paviljon, to prekrasno nasljeđe koje nam je ostavila Narodna republika Kina, iz 1956. Cijelo to nasljeđe i cijeli taj prostor ima jedan fantastičan kulturološki potencijal. – ističe Sonja Leboš i nastavlja – Onog trenutka kada se Zagrebački velesajam preselio južno, preko Save postao je jedan od najvećih svjetskih sajmova, najvećih u Evropi i na svijetu. Osim toga, imao je pionirsku ulogu da na svjetsku prirodnu pozornicu izvede brojne zemlje u razvoju. Zato smo se ove godine koncentrirali na razdoblje od 1956. do 1961. kada je obrat kapitala u razmjeni između Jugoslavije i zemlja trećeg svijeta; Afrike, Azije, Južne Amerike, daleko veći nego razmjena sa zemljama Istočnog bloka. Zagrebački Velesajam imao je pionirsku ulogu da izvede zemlje trećeg svijeta na pozornicu svjetskih zbivanja.

Photo: Film U vrtu čelika, ZV 1959. Izvor: Hrvatska kinoteka

Na izložbi se predstavlja i jedno prekrasno sjećanje, i jedna osobna, ljudska priča iz 1959. godine i upravo artikulacija tih sjećanja pomoći će autoricama izložbe da kroz daljnji rad osmisle način na koji se potencijal Zagrebačkog velesajma može upogoniti i razvijati dalje. Autorice pozivaju građane da im se jave sa svojim svjedočanstvima vezanim uz Zagrebački velesajam kako bi se sve skupilo u Arhivu Zagrebačkog velesajma.

Photo: Na otvaranju Kineskog paviljona Jesenski međunarodni zagrebački velesajam 1956 II, Izvor: Hrvatska kinoteka

Bez obzira što se radi o izložbi postavljenoj u jednom od centara za kulturu grada Zagreba, ona je svojim sadržajem, pitanjima i zaključcima, velika i značajna te bi ju svi, ne samo oni koji se još sjećaju tih 1950-ih, trebali posjetiti. Da se napokon i kod mlađih generacija osvijesti značaj ovog kompleksa u Novom Zagrebu. Izložba je koprodukciji rad više institucija; Centar za kulturu Trešnjevka – Galerija Modulor, Institut za povijest umjetnosti (IPU), Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), u suradnji s Centrom za kulturu Novi Zagreb zajedno su je realizirali kao prvu od niza izložbi koje će kontekstualizirati Zagrebački velesajam kroz povijest.

Photo: Film U vrtu čelika, ZV 1959. II Izvor: Hrvatska kinoteka