Donosimo uvid u 40-godišnju povijest LGBT zajednice u Sloveniji

“Prava vrijednost svakog društva vidi se po tome kako se odnosi prema svojim najugroženijim članovima”, citat Mahatme Gandhija, i dalje je itekako istinit, a pada mi na pamet tijekom razgovora s aktivisticom i književnicom Suzanom Tratnik iz Društva ŠKUC o projektu 40 godina LGBT pokreta i nadolazećoj izložbi u sklopu projekta. Danas, 24. listopada, u Mestnom muzeju Ljubljana otvorit će se izložba 40 godina LGBT zajednice u Ljubljani, koja će posjetiteljima kroz dokumente, predmete i svjedočanstva prenijeti priču o tome kako su od ranih osamdesetih godina prošlog stoljeća pojedinci i grupe pomicali granice društvenih normi te kao građanski pokret neopozivo obilježili urbanu ljubljansku sredinu i širu regiju.

Zastava duginih boja koja je visila na zgradi Kinodvora tokom 39. Festivala LGBT filma. Spalili su je nepoznati vandali. Čuva je MGML

Kada sam gospođu Suzanu, koja je ujedno i koautorica izložbe, pitala o samim počecima i kako je pokret izgledao u tadašnjoj zajedničkoj državi, povjerila mi je da ona sama ne definira pokret prema njegovom radu u socijalizmu i nakon njega. Jugoslavija je, inače, u vrijeme socijalizma 60-ih i 70-ih godina doživljavala postupne promjene i oslobađanje od društvenih i rodnih normi, a 1977. godine Slovenija – kao njezina najliberalnija republika – bila je prva koja je dekriminalizirala sporazumne homoseksualne odnose između muškaraca. Važna prekretnica, koju zajednica smatra službenim početkom pokreta, datira iz 1984. godine s festivalom Magnus, koji je pod nazivom “Homoseksualnost i kultura” organizirao ŠKUC-forum. Ovim festivalom zajednica je ušla u javni prostor i skrenula pozornost na sebe kao ravnopravan dio društva. Devedesetih godina prošlog stoljeća članovi različitih organizacija dobili su i svoje prostore. Na Kersnikovi 4 odvijale su se legendarne nedjeljne gej-lezbijske večeri, a 1993. godine zauzimanjem vojnog kompleksa na Metelkovoj zajednica je dobila mogućnost za kontinuirano djelovanje. “Kada smo 1994. godine zauzeli prizemlje zgrade Lovci na Metelkovi s lezbijsko-gej sekcijom Društva ŠKUC, dobili smo prve prostorije u kojima su počela prva okupljanja. Tada smo zgradu skvotirali, što je dovelo do toga da su nam isključili struju i vodu,” prisjeća se Suzana. “Kasnije smo, međutim, potpisali ugovor s općinom, koji je još uvijek na snazi, a nekoliko godina kasnije formirani su klubovi Monokel i Tiffany, koji rade i danas.”

Plakat festivala Magnus: Homoseksualnost i kultura, 1984, ŠKUC-Forum, Dušan Mandić, Aldo Ivančić, Iz lične arhive Dušana Mandića

Povijest LGBT zajednice puna je malih i velikih, poznatih i nepoznatih, važnih događaja. Primjerice, kada dvojici pripadnika LGBT zajednice nije bio dopušten ulazak u ljubljanski lokal Cafe Galerija, taj je događaj postao povod za organizaciju prve Povorke ponosa 2001. godine. Polemika oko izbora drag grupe Sestre za nastup na Euroviziji 2002. godine bila je prilika da se skrene pažnja međunarodne javnosti na stanje LGBT populacije u Sloveniji. Godine 2022. Ustavni sud Republike Slovenije utvrdio je da je brak životna zajednica dvoje ljudi, bez obzira na spol. U skladu s ovom odlukom, Slovenija je postala prva postsocijalistička zemlja u Europi u kojoj istospolni partneri_ce mogu formalno sklopiti brak i zajedno posvojiti dijete pod istim uvjetima kao i supružnici različitog spola.

Poster prvog međunarodnog Lezbijskog kampa, Škuc LL, avgust 1989, Rab (Hrvatska), Škuc LGBT digitalni arhiv 1984-2021. Čuva: Institut za savremenu istoriju, Ljubljana.

O ovom prijeđenom putu, punom preokreta i prepreka kojima LGBT organizacije, grupe i pojedinci i danas nastavljaju koračati, svjedoči opsežna arhiva prikupljana i stvarana tijekom posljednjih 40 godina. Kroz osobne predmete, umjetnička djela, fotografije, dokumentaciju, transparente, plakate i druge materijale, izložba nastoji posjetiteljima što više približiti priču o borbi za ravnopravnost i protiv homofobije, koja traje i danas. Mali uvid u izložbu donosimo vam u galeriji ispod.