Vrijedi li isprobati deset godina staru 'Gut Makeover' dijetu u 2025. godini
Kristina Mikulić Gazdović
27 siječnja, 2025
Kristina Mikulić Gazdović
27 siječnja, 2025
Prije deset godina knjiga ‘The Gut Makeover’ koju je napisala nutricionistička terapeutkinja Jeannette Hyde, donijela je mikrobiom u svijest javnosti. I premda sam uvijek imala na umu da moram u svojoj prehrani imati jogurt i kefir, ukiseljeno povrće i fermentirane sastojke, donedavno nisam imala pojma koliko važnosti trebam davati svom mikrobiomu.
Dok jedni svjedoče drastične promjene u svom zdravlju nakon što su prešli na prehranu koja stavlja naglasak na zdravlje mikrobioma, drugi će reći kako se osjećaju malo bolje, a treći će se i dalje žaliti kako ih miris te popularne kombuche podsjeća na smrt.
Bez obzira kojem kampu pripadali, činjenica je kako briga o mikrobiomu probave donosi jako puno benefita u vaš život. Zdrav mikrobiom igra važnu ulogu u normalnoj funkciji imunološkog sustava, a postoje naznake kako pomaže kod dugovječnosti. To me podsjetilo na popularne savjete iz ‘The Gut Makeover’ knjige, a kako su se mnogi food trendovi u deset godina promijenili, vrijeme je da savjete za mikrobiom iz 2015. usporedimo sa spoznajama koje imamo u 2025.
Dijeta je kreirana s ciljem povećanja raznolikosti mikrobioma u probavnom traktu. Protokol dijete razvijen je na temelju istraživanja mikrobioma i propusnosti crijeva, a sastoji se od tri glavna obroka dnevno bez međuobroka. Dijeta u kojoj se ne broje i ne ograničavaju kalorije također uključuje post od 12 sati između večere i doručka. Protokol dijete je sljedeći:
Poželjne namirnice su probiotičke namirnice kao što su kefir, kiseli kupus, tempeh i miso. Također važno je da jela sadržavaju i prebiotske namirnice kao što su banane, komorač, šparoge, luk, češnjak, poriluk, komorač i artičoka.
Što se tiče namirnica koje se moraju izbjegavati u Gut Makeover Diet, posebno se ističu:
“Dijeta se ne čini baš posebno inovativnom, odnosno ništa što već nije viđeno. Kao i svaka dijeta uključuje izbjegavanje rafiniranog šećera. Ono što je specifično i pozitivno iz perspektive crijevnog mikrobioma je ovaj fokus na raznolikost po pitanju unosa biljaka s 20-30 vrsta dnevno. To je nešto što i mi redovito preporučujemo. Kao i preporuka za namirnice bogate prebioticima, fermentiranu hranu i juhe od kostiju. Zaista odlične stvari za crijevni mikrobiom”, objašnjava dr. Andrija Karačić, osnivač Centra za crijevni mikrobiom. Činjenica kako dijeta ne uključuje inovativne momente je zapravo dobra informacija. Smatram utješnim činjenicu da u svijetu konstantne izmjene trendova postoje neke stvari koje i nakon deset godina vrijede. Ipak dr. Karačić vidi i loše strane ove dijete.
Posebno mi je bilo neobično da se mahunarke nalaze na listi hrane koja se izbjegava. “Po meni je problematična restrikcija unosa žitarica, grahorica i kofeina (kave, čajeva itd.). Ove namirnice posjeduju vrlo važne nutrijente za crijevni mikrobiom: kava polifenole, grahorice prebiotike itd. Redovito vidimo pacijente koji zbog neke dijete izbace ove namirnice iz prehrane, pa stoga imaju manje raznolik ili funkcionalan mikrobiom. Definitivno pogreška”, ističe dr. Karačić dodajući kako ovakve smjernice dijete mogu biti dobar start za ljude koji osjećaju da su se “pogubili” u moru dijeta i preporuka, ali ne savjetuje ovu dijetu kao dugoročan izbor. “Štoviše, nekim ljudima, odnosno njihovim mikrobiomima bi moglo naštetiti, stoga pažnja”.
Danas svakako mnogo više toga znamo o mikrobiomu probave, a otkako je ova tema stigla u mainstream kulturu, dostupan je i veći broj fermentiranih namirnica u raznim oblicima. Prehrana bogata prebioticima i probioticima izuzetno je važna za zdrav život, jer mnoge stvari u modernom stilu života uništavaju ovu važnu šumu unutar našeg tijela. Želite li dati više pažnje svom mikrobiomu, svakako preporučujem savjetovanje s nutricionistima i doktorima kako ne bi iz svoje prehrane izbacili namirnice koje su zapravo nužne.