Zašto su mlađe generacije i dalje na Instagramu ako nitko ništa ne objavljuje?

Profilna slika i gotovo ništa više. Tako danas izgledaju profili mlađih generacija, posebno onih iz generacije Alfa (djece rođene od 2010. godine nadalje). Iako bi se moglo pomisliti da je to samo faza vezana uz godine, trend smanjenja izloženosti u digitalnom svijetu širi se među svim korisnicima, neovisno o dobi. Mnogi koji su nekad svakodnevno objavljivali fotografije na Instagramu (doručak, odlazak u teretanu, učenje, što jedu za ručak) sada to čine tek povremeno. No znači li trend zero posts kraj Instagrama ili čak smanjenje internetske ovisnosti? Nipošto. Radi se tek o promjeni načina na koji se odnosimo prema društvenim mrežama.

Povezano: Instagram nas je sve prevario, a mi i dalje ne možemo bez njega

Zasićenje, privatnost i estetske usporedbe

Fenomen brisanja svih objava i ostavljanja profila poput praznog platna ima i svoje ime – Grid Zero. Nakon godina pretjerane izloženosti i dijeljenja svake sitnice, generacije Z i Alfa sve češće “pritišću kočnicu”, zabrinute zbog digitalnog traga koji ostavljaju. Prije nego što objave bilo što, dvaput promisle.

Prema Renanu Dantasu, istraživaču trendova i kulturnih pokreta, ovaj trend proizlazi iz kombinacije dvaju čimbenika: sve veće svijesti o privatnosti i digitalnog zasićenja. „Mladi, osobito pripadnici generacije Z, vrlo su svjesni rizika koje nosi digitalna izloženost i prikupljanje osobnih podataka“, objašnjava Dantas. Osim privatnosti, on naglašava i posljedice stalne konzumacije sadržaja: „Sve se više cijeni diskretno praćenje sadržaja umjesto neprekidnog pokazivanja vlastitog života.“

Osjećaj da su „već sve vidjeli“ uvelike utječe na pad broja objava. Prema podacima IAB Spain, čak 33 % korisnika napustilo je barem jednu društvenu mrežu u protekloj godini (posebno X i Facebook), dok se na Instagramu sve češće bilježi tzv. pasivna prisutnost. Razlozi? Dosada, gubitak interesa i potraga za većom privatnošću, o kojoj govori i Dantas. „Promatrao sam i razgovarao s brojnim mladima o ovoj temi, i mnogi od njih kažu da žele veću privatnost i kontrolu nad onim što objavljuju, kao način da budu autentičniji unutar manjeg kruga prijatelja“, ističe stručnjak. „Ne opterećuju se time tko vidi njihove objave, jer točno znaju tko im je među pratiteljima“, dodaje.

Odrastajući u digitalnom svijetu u kojem su usporedbe (s naizgled savršenim životima, neprekretim aktivnostima i stalnim pritiskom da uvijek budu produktivni) neizbježne, sve više mladih postaje svjesno koliko je ta iskrivljena slika opasna za njihovo samopouzdanje. „Nastoje izbjeći usporedbe i daju prednost mentalnom zdravlju“, dodaje Dantas.

No ima i onih koje preplavljuje potraga za savršenstvom i estetikom. Ne objavljuju ništa jer se boje da njihov sadržaj ne doseže standarde onoga što svakodnevno konzumiraju. „Ta zabrinutost usko je povezana s njihovim tjelesnim izgledom. Osjećaju pritisak da postignu savršeno tijelo ili ideal ljepote koji je često nedostižan, a nameću ga influenceri, brendovi i mediji“, zaključuje Dantas.

@neslihanatagul

Ne, ovo nije oproštaj od društvenih mreža

Iako bi se moglo pomisliti da trend zero posts potiče mlade da manje vremena provode uronjeni u svijet svojih mobitela i interneta, stvarnost nije baš takva. Da, postoji digitalno zasićenje, ali to što više ne objavljuju ne znači da su prestali biti promatrači i potrošači. „Pretjerana upotreba društvenih mreža i dalje postoji, iako generacija Z pokazuje veću svijest o digitalnoj prenatrpanosti“, ističe stručnjak. „Oni su i dalje povezani, samo na diskretniji način“, dodaje.

Zato su u porastu privatni i sekundarni profili. Oni s ograničenim brojem pratitelja, obično samo prijateljima ili bliskim osobama te korištenje opcija poput close friends ili objava namijenjenih manjim skupinama. Takvi prostori nude predah od stalne potrage za savršenstvom i dopuštaju da prirodnost i spontanost ponovno dođu do izražaja. „Ono što se mijenja“, objašnjava Renan, „jest način na koji se međusobno povezuju u digitalnom okruženju s ciljem da izbjegnu pretjeranu izloženost.“

U tom smislu, stručnjak spominje i povratak offline života o kojem se nedavno govorilo u Vogue Španjolska. „Riječ je o pokretu koji želi ponovno vrednovati život prije pametnih telefona, potičući autentičnije i prirodnije navike“, pojašnjava. „Iako je još uvijek suptilan, taj se pokret ogleda u trenutačnim trendovima, poput ponovne popularnosti digitalnih i analognih kamera za bilježenje iskrenih, manje poziranih trenutaka među prijateljima, ili među mladima koji biraju stare mobitele iz 2000-ih kako bi se barem privremeno isključili iz suvremenog online svijeta.“ Sve su to znakovi digitalnog umora koji polako mijenjaju način na koji se odnosimo prema društvenim mrežama.

Nalazimo se u trenutku u kojem mnogi od nas žele prestati pasivno konzumirati sadržaj i pronaći zdraviji, uravnoteženiji način interakcije s digitalnim prostorom. „Ovakvi obrasci ponašanja potiču platforme da uvode sigurnije metode korištenja, s više kontrole i privatnosti, a istodobno nadahnjuju startupe da razvijaju društvene mreže koje su usklađene s tim novim vrijednostima“, objašnjava Renan. „Prema onome što čitam, istražujem i promatram, ovi obrasci jasno obilježavaju generacije Z i Alfa“, naglašava.

Posljednjih su se godina pojavile platforme poput Substacka koja oživljava duh blogova i autentičnosti koji ih je krasio ili GoodReadsa, s ciljem stvaranja zajednice kroz ljubav prema knjigama i kulturi čitanja. „Trend minimalizma, privatnosti i autentičnosti na internetu nastavit će rasti“, predviđa Dantas, „ali će se unutar njega pojavljivati i nove forme komunikacije.“

Jer svi ti kulturni i generacijski pomaci, zajedno s osjećajem da smo već „sve vidjeli“, otvorit će prostor za nove načine na koje ćemo iznova osmisliti vlastitu prisutnost na internetu.

Vogue.es