Od najnovije kampanje s Miley Cyrus do debitantskog nastupa Glenna Martensa na Paris Couture Weeku, svi pričaju o Maison Margiela. Novi kreativni direktor otkriva nam svoj rad i kreativni proces.
Hafsa Lodi1 rujna, 2025
Kada je riječ o modnim revijama, gotovo svaki debi biva do detalja analiziran – pogotovo kada luksuzni brend s nasljeđem prelazi u ruke novog dizajnera. Na Paris Couture Weeku iščekivanje je bilo ogromno pred debi Maison Margiela kolekcije koju potpisuje Glenn Martens, imenovan za kreativnog direktora početkom godine. Pitanje je bilo da li će uspjeti stati u velike cipele Johna Galliana, koji je brend vodio čitavo desetljeće. Martens je bio prilično siguran da će njegova prva revija za kuću odjeknuti. „Znao sam da to neće biti tiha kolekcija. Nisam minimalist,“ kaže on. Ipak, nije mogao predvidjeti da će trenutak postati gotovo epohalan na internetu, gdje su snimci bezličnih figura obavijenih u raskošne metale i bogate teksture preplavili mreže i bili slavljen prizor.
Photo: Maison Margiela
Martens je karijeru u modi započeo kao junior dizajner u kući Jean Paul Gaultier, zatim je tri godine vodio vlastiti brend, a potom radio kao kreativni direktor Y/Projecta i Diesela. Prije toga je studirao interijer na Sint-Lucas School of Architecture, što je snažno oblikovalo njegov pogled na modu tijekom svih godina u industriji. Sve je kulminiralo na njegovoj prvoj reviji za Maison Margiela, pravom teatarskom spektaklu održanom u podrumu obloženom zidovima od papira, gdje su manekenke nosile dramatične, gotikom nadahnute kreacije s metalnim akcentima, srednjovjekovnim detaljima i pozlaćenim elementima.
Photo: Maison Margiela
U samom DNK brenda, ali i u Martensovom formiranju, dominirale su skulpturalne forme, s izduženim siluetama koje podsjećaju na tornjeve katedrala i figure svetaca s fasada crkava. „Mnogi motivi koje smo koristili potječu iz nizozemskih i belgijskih renesansnih kuća,“ objašnjava. „Za mene je to bio instinktivan proces; to je nešto što mi je blisko. Priča koju ovdje pričam je priča o odjeći i zanatu, i o onoj posebnoj senzibilnosti koja Margielu čini onim što jest.“ Veza između Martensa i osnivača kuće Martina Margiele seže mnogo dublje od samog estetskog pristupa. Obojica su Belgijanci, a Martens priznaje da je Margielin rad snažno oblikovao njegov. „Kao i za svakog dizajnera moje generacije, Margiela je škola mišljenja,“ kaže on.
„U njegovom radu postoji ta sumorna, vrlo belgijska senzibilnost s kojom se prirodno povezujem. Mi pronalazimo ljepotu u neočekivanom.“ – Glenn Martens
Na njegovoj nedavnoj couture reviji u Parizu, lica manekenki bila su prekrivena maskama, hommage prvoj proljetnoj reviji Margiele iz 1989. godine. Bila je to promišljena odluka, ne samo da bi se odalo poštovanje velikom nasljeđu koje Martens preuzima, već i da bi se pažnja stavila u središte, na samu odjeću. To je praksa koju je uveo Margiela, maskirajući modele kako bi „odjeći dao integritet,“ objašnjava Martens. U digitalnom dobu, kada supermodeli ponekad zasjene ono što nose, ovaj postupak dobiva još veću važnost. „Na društvenim mrežama angažman je često vezan za osobu koja nosi odjeću,“ kaže on. „Maskiranjem modela želeo sam da fokus bude na odjeći, tako da, ako nešto postane viralno, to bude zato što su se ljudi prepoznali u samoj odjeći.“ Taj osjećaj skrivanja pokazao se i djelotvornim i osvježavajućim, dok su modeli hodali u slojevima gotičke mistike.
Photo: Maison Margiela
„Maske su način da se pokaže poštovanje prema zanatu i one su osnovni dio kodova anonimnosti ove kuće,“ nastavlja Martens. Neke su bile nježne i eterične, skrivale su lica komadima tkanine ukrašene kristalima. Druge su bile teške, napravljene od patiniranih metalnih kutija koje su preoblikovane u maske, uz pomoć automehaničara koji ih je zavarivao. „Sam proces je u duhu Margiele,“ kaže Martens. „Ideja da se iznova koriste neočekivani materijali i da se radi sa zanatlijama koji se inače ne povezuju s visokom modom dio je našeg jezika umjetničkog zanatstva.“ Evokativne siluete neočekivano su se preklopile sa stilom oblačenja čiji su korijeni na Bliskom istoku. „Prekrivanje tijela oduvijek je bio dio nekonvencionalnog pristupa ove kuće izražavanju ženstvenosti i glamura,“ slaže se Martens. On objašnjava da je Margiela koristio ideju anti-ekspozicije da bi preokrenuo norme senzualnosti, tradiciju koju sada prenosi u novo poglavlje modne kuće. „To je način da pustim zanat i siluetu da govore sami za sebe,“ dodaje on.
Margiela je jednom rekao: „Moja odjeća privlači žene s određenim načinom razmišljanja, a ne s određenim godinama ili tipom tijela.“ Taj način razmišljanja, koji se s punim autoritetom očituje u Martensovom debiju za ovu kuću, neponovljivo je provokativan, a istovremeno prožet nježnošću i intelektom. Maison Margiela žena, uostalom, nije tipična zaljubljenica u modu vođena trendovima. Ona je kritična na način koji izaziva konvenciju i suvremenu modu. Preferira konceptualne i avangardne pristupe stilu i cijeni vrhunsku izradu. Pomiče granice, pa ih potom još više širi. Suprotno od hrabre, upečatljive mode u kojoj se možda nalazi, posjeduje tih, unutrašnji mir; promišljen mir koji odiše lakoćom i elegancijom. Sve su to karakteristike koje su suštinske za prepoznatljiv dizajn Margiele.
„Njena ideja luksuza nije daleko od nonšalantnosti: ne pridaje previše značaja,“ razmišlja Martens. „Tu leži njezina ljepota… Nije sitničava. Radije će pokisnuti nego čekati taksi. I u tome postoji nešto prirodno privlačno.“
