Fermentirana revolucija za blistavu kožu: je li doista tako učinkovita?
Kristina Mikulić Gazdović
16 veljače, 2025
Kristina Mikulić Gazdović
16 veljače, 2025
Sudeći prema jednom od najvećih trendova u beauty industriji, rješenje za sve vaše probleme s kožom moglo bi biti jednostavnije nego što mislite. Baš kao što se u fizici traga za „teorijom svega” kako bi se objasnili i upravljali zakonima svemira, tako neki stručnjaci vide mikrobiom kao ključ za rješavanje svih problema s kožom. Ovaj najveći organ prava je džungla u kojoj je važno održavati ravnotežu i poticati njezinu obnovu.
Pojam mikrobioma postao je neizostavan u kozmetici zahvaljujući sve većem razumijevanju njegove uloge u zdravlju probave. Mikrobiom kože obuhvaća sve mikroorganizme koji žive u simbiozi s njom. Kada je mikrobiom u ravnoteži, čini se da je i cijelo tijelo u balansu. No, ostaje pitanje koliko je takav pristup učinkovit kada se primjenjuje putem fermentirane kozmetike.
Pojam fermentirane kozmetike odnosi se na proizvode koji sadrže sastojke prošle proces fermentacije, pri kojem mikroorganizmi razgrađuju određene tvari na manje molekule. Time se poboljšava njihova učinkovitost jer manje molekule lakše prodiru u kožu. Osim toga, fermentirani sastojci mogu imati pozitivan učinak na mikrobiom kože. Kako bi se utjecalo na mikrobiom, na kožu je potrebno nanositi prebiotike, probiotike i postbiotike, no nisu svi ovi sastojci nužno dio fermentiranih formulacija. Kada govorimo o pravoj probiotičkoj njezi kože, situacija postaje nešto složenija.
„Većina proizvoda na tržištu zapravo ne sadrži žive probiotičke kulture, jer je izuzetno teško osigurati njihovu stabilnost u formulaciji koja sadrži konzervanse (koji inhibiraju rast mikroorganizama) i vodu (koja može dovesti do destabilizacije proizvoda)”, ističe Jelena Skendžić Ratkajec, vlasnica i osnivačica brendova Skintegra i Skinlick. Čak i kada bi bilo moguće prodavati i koristiti proizvode s pravim probioticima, njihova bi upotreba bila vrlo zahtjevna. „Imati živu kulturu u kozmetičkom proizvodu značilo bi da bi potrošač morao slijediti stroge upute o korištenju, a postojala bi i opasnost od razvoja patogenih mikroorganizama. Zato se u kozmetici najčešće koriste fermentirani ekstrakti”, objašnjava Marija Tomas, osnivačica i vlasnica brenda prirodne kozmetike Immortella Mediterranean Beauty.
Ako fermentirani proizvodi ne sadrže probiotike, što onda sadrže? Odgovor nudi toksikolog i kozmetički formulator Tomislav Lukić. „U kozmetičkim se proizvodima najčešće koriste različiti fermentacijski produkti ili inaktivirani oblici probiotičkih sojeva (poput liofilizata). S obzirom na to da kozmetički proizvodi moraju biti konzervirani, teško je osigurati preživljavanje živih bakterija u takvim formulacijama”.
Kada beauty entuzijasti osjete da bi jedan sastojak mogao biti rješenje za sve probleme s kožom, nije iznenađenje da postane popularan. No, ovaj trend nije bez osnove. Možda su beauty entuzijasti ovaj put u pravu. „Osnovna ideja probiotika u kozmetici jest podržati i poboljšati mikrobiom kože, što može ojačati njezinu zaštitnu barijernu funkciju i poboljšati hidrataciju”, kaže Anja Ristanović, vlasnica i osnivačica brenda Key Molecule.
Prebiotici (hranjive tvari koje potiču rast dobrih bakterija) i postbiotici (metaboliti i bioaktivni spojevi koje probiotici proizvode) igraju važnu ulogu u regulaciji mikrobioma kože. „Ovi sastojci mogu pomoći u smanjenju upala i poboljšanju barijerne funkcije kože. No, stvarni učinak ovisi o vrsti i stabilnosti probiotičkih sastojaka te njihovoj kompatibilnosti s formulacijom, kao i samom korisniku”, dodaje Jelena Skendžić Ratkajec.
„Iako je probiotička kozmetika osmišljena za održavanje zdravog mikrobioma, može izazvati i neželjene reakcije na koži.Jedan od razloga je taj što probiotički skincare sadrži fermentirane sastojke koji ne moraju odgovarati svim tipovima kože te koža može reagirati aknama, crvenilom ili iritacijom”,upozorava Marija Tomas. Kada je riječ o koži, ništa nije jednostavno. Mnogi beauty trendovi na kraju nas podsjete na to koliko je svaka koža jedinstvena i reagira na sebi svojstven način. Isto vrijedi i za fermentiranu kozmetiku, osobito kod osoba s već narušenim mikrobiomom. „Prebiotici u kremama mogu hraniti i dobre i loše bakterije, što kod osoba s poremećenim mikrobiomom (primjerice, kod akni uzrokovanih bakterijom Cutibacterium acnes) može izazvati negativne reakcije”, dodaje Jelena. Čak i ako je mikrobiom u dobrom stanju, on je jedinstven za svaku osobu. „Svačija je koža drukčija i može biti osjetljiva na različite tvari, uključujući probiotike i njihove fermentacijske produkte. Nekim osobama određeni soj probiotičkih bakterija može pomoći, dok drugima može izazvati probleme”, napominje formulator.
Iako se pravi učinak fermentirane kozmetike može saznati tek isprobavanjem proizvoda, važno je biti svjestan i njezinih prednosti i rizika. No rezultati mogu biti itekako impresivni, pogotovo ako pronađete formulu koja odgovara vašoj koži. Fermentirani sastojci su postali tako poželjni, jer istovremeno mogu poboljšati hidrataciju, ojačati barijernu funkciju kože i smanjiti upale, što ih čini vrijednim dodatkom u skincare rutini kod većine osoba. Iako fermentirana kozmetika nije čarobno rješenje za sve probleme kože, njezina sposobnost da podrži prirodni mikrobiom čini je intrigantnim saveznikom u potrazi za zdravim i blistavim tenom. Pronađete li pravi proizvod, koža će vam biti zahvalna.