Nova kultura življenja koja može produljiti vaš životni vijek sve je popularnija

Zdrav život, piramida kvalitetne prehrane, nužne tjelovježbe – sve su to informacije koje me prate od početka školovanja, no primjećujem jedan trend koji sva ta znanja stavlja na desetu potenciju. ‘Biti zdrav’ kao da je prestala biti osobna odluka i postala je moralni imperativ. Kako si uz sve dostupne informacije smijem dopustiti da živim nezdravo? Slijed te logike također upućuje na to da za neke bolesti i zdravstvene situacije nije kriva sudbina ili loša genetika, već ja osobno. S obzirom na to da živimo sve dulje, možda i nije loša ideja uzeti stvar u svoje ruke. 

Produljiti životni vijek ili zdravstveni vijek?

Činjenica je da živimo sve dulje, no mora li starost biti okružena pojmovima kao što su nepokretnost, bolest i slabost? Pitanje je to koje se sve glasnije čuje u medicinskim krugovima. Ako se produljuje životni vijek čovjeka, zašto ne produljiti i zdravstveni vijek čovjeka? Ideja o zdravstvenom vijeku čovjekovog života novijeg je kova. Nisu sve osobe u 70-im godinama života jednako vitalne. To sam prvi put spoznala kad me žena starija od 60 godina prešišala dok sam se penjala prema vrhu zvanom Rigi Kulm koji se nalazi na 1.798 m nadmorske visine. Čime se ona hrani?, pomislila sam u tom trenutku preispitujući sve svoje zdravstvene odluke u životu. Nova kultura življenja za dugovječnost počinje upravo od toga – čime se hranimo.

Osnovne postavke dugovječnosti

U kulturi koja se razvija oko dugovječnosti pliva mnoštvo informacija u kojima je lako utopiti se. Neke od osnovnih principa možete primjeniti već danas:

• Izbjegavati rafinirani šećer u širokom luku: kad pričamo o šećeru, primarno se misli na bijeli kristal koji je sve prisutan i neizbježan. Kao kultura ovisna o šećeru tek otkrivamo zastrašujući doseg posljedica koje ostavljaju ti slatki kristali kad ih unosimo u prekomjernoj količini. Ovo ne znači da trebamo izbjegavati tjesteninu, kruh ili voće, no držati unos rafiniranog šećera (i hrane koja ga sadrži) pod kontrolom uvelike može poboljšati kvalitetu zdravlja i našeg života.
• Trening snage je najvažniji: trening kojeg mnoge žene izbjegavaju zbog ‘straha’ od nabildanog izgleda je zapravo najvažniji oblik tjelovježbe. Trening snage jača kosti koje u starosti lako postaju krhke, no ozljede kostiju je moguće spriječiti počnemo li s vježbama snage. Osim toga, prilikom dizanja utega tijelo stvara takozvane faktore rasta koji cijelom tijelu daju mlađi izgled.
• Hodanje je zaista bitno: ovaj princip dugovječnosti je mnogima najlakše uklopiti u svoj život, a pravilo od 10.000 koraka dnevno je veoma zdrav dnevni cilj koji može pridonijeti dugovječnosti.
• Antioksidansi: dnevna doza povrća i voća koje je bogato antioksidansima je longevity navika na kojoj će vaše tijelo biti itekako zahvalno, i da zaista može činiti veliku razliku. Oni pomažu ublažiti i spriječiti upale u tijelu koje postaruju organizam.
• Mikrobiom je ključ: grana medicine o kojoj s dobrim razlogom sve više čujemo, itekako doprinosi produljenju zdravstvenog vijeka. Pravilnom prehranom koja je bogata vlaknima, fermentiranim namirnicama i probioticima možete poboljšati zdravlje vašeg mikrobioma.
• Spavanje zaslužuje prioritet: iako je svaka vrsta odmaranja često u negativnom fokusu, zapravo odmaranje, a pogotovo spavanje zaslužuje primarnu poziciju vašem životu. To je period kad se tijelo regenerira i popravlja, stoga je dobar i kvalitetan san itekako važan za dugovječnost.

Prevencija bolesti je u najvećem fokusu

Biti i ostati zdrav, osim što postaje moralni imperativ, postaje i metoda zdravstvenih institucija. Prevencija bolesti i produljenje zdravstvenog vijeka cilj je moderne medicine, stoga ne treba čuditi što je nadograđivanje znanja dovelo do stvaranja jednog novog trenda za koji smatram da neće biti samo još jedan u nizu wellbeing trendova. Longevity, odnosno dugovječnost, postaje cijela nova kultura življenja te se kao način odnosa prema sebi i svome tijelu već širi među zaljubljenicima u zdrav život.