Stres zbog društvenih mreža je u porastu. Imamo 6 savjeta kako imati zdraviji online život

Australski senat je usvojio zakon kojim se zabranjuju društvene mreže za djecu mlađu od 16 godina. Ovo nije prvi put da je zemlja postavila ograničenje za društvene mreže, ali je svakako riječ o ograničenju s najvišom dobnom granicom. U današnjem svijetu, kada su pametni telefoni postali dio našeg tijela, to zvuči prilično ekstremno – pa kako će djeca razgovarati? Mnogi su izrazili bojazan da bi uvođenje ovog zakona moglo negativno utjecati na socijalizaciju djece i adolescenata, ali zapravo je cilj ograničenja zaštititi ih od negativnih učinaka društvenih mreža.

Možda ćete se, kao i mnogi, zapitati koje su to negativne posljedice, jer su društvene mreže danas dio svačijeg života. Međutim, svima koji su ikada proveli više vremena na društvenim mrežama jasno je da se nakon dužeg izlaganja možemo osjećati izuzetno loše, ali vrlo je teško odrediti točan izvor stresa i nezadovoljstva koji se budi u nama. Odrasla sam na društvenim mrežama (iako je to uglavnom značilo igranje videoigara na Facebooku) i znam da su one imale važan utjecaj na moje odrastanje, a imaju ga i danas.

Iako bi njihova potpuna zabrana zapravo mogla imati protuučinak, što ćemo saznati tek nakon nekoliko godina provođenja ovog zakona, nije tajna da bismo svi kolektivno trebali smanjiti vrijeme koje provodimo skrolujući For You stranicama na Instagramu i TikToku. Kako bismo društvenim mrežama pristupili na zdraviji način, važno je da smo svjesni negativnih učinaka koje imaju na nas i da ih nastojimo ograničiti. Zato vam donosimo nekoliko savjeta kako se nositi s pritiscima i stresovima koje uzrokuju društvene mreže.

1. Nesigurnosti

Mislim da smo svi svjesni da društveni mediji promiču nedostižne standarde ljepote koji negativno utječu na sliku o sebi. Prije svega, problem je u tome što mnoge stvari koje vidimo na internetu nisu prikaz stvarnosti. Alati za uređivanje fotografija i videozapisa su danas postali toliko dobri da ih je teško primijetiti, zbog čega nam svi ljudi izgledaju bolje. To je prije svega problem osobe koja svoju nesigurnost potpiruje misleći da joj lice ili tijelo ne izgledaju dovoljno dobro samo po sebi, ali to je problem svih nas koji kasnije konzumiramo ovaj sadržaj, često u najgorem mogućem izdanju, dok smo zavaljeni na kauč s vrećicom čipsa u rukama i masnom kosom, trujući se mislima da ne izgledamo dovoljno dobro.

Kako se nositi s tim?

Najvažnije je biti svjestan da svi na društvenim mrežama pokazujemo najbolje verzije sebe. Imamo kontrolu nad onim što dopuštamo svijetu da vidi, a što ne. Baš kao što smo i mi odabrali selfie koji je dovoljno dobar da završi na feedu, isto tako to čine i najljepši modeli kojima se divimo. Trebali bismo biti svjesni svih filtera koji se koriste na društvenim mrežama za stvaranje idealne slike, koja, istini za volju, često ne izgleda ništa bolje od stvarnosti i samo pridonosi fenomenu Instagram lica, zbog čega svi izgledamo isto. I nisu li naše specifičnosti ono što nas čini privlačnima?

Tip: Primjetite koji su to ljudi zbog čijih se fotografija osjećate nesigurno. Na kraju dana odlučujemo što želimo konzumirati.

Photo: Lotte Nielsen

2. FOMO

Zanimljiva stvar kod društvenih medija je da baš kad vam se čini da imate najgori dan na svijetu, preplavljeni ste obvezama, ne znate kamo prvo otići, otvorite Instagram i ta jedna osoba uživa u Zanzibaru. Jeste li ikada poželjeli otići na Zanzibar? Pa, ne, i da budemo iskreni, vjerojatno ga ne biste mogli ni pronaći na karti, ali definitivno zvuči tri puta bolje od onoga kroz što prolazite u tom trenu. Još gori primjer je kada se ne možete družiti s prijateljima zbog posla ili obaveza, samo da biste uključili Instagram i vidjeli kako se zabavljaju bez vas. U tim trenucima FOMO nas najteže pogađa i dodatno doprinosi stresu.

Kako se nositi s tim?

U ovom slučaju, također je važno zapamtiti da na društvenim mrežama objavljujemo samo najbolje trenutke. Kad god mi je teško (jer nisam u Zanzibaru), sjetim se da obično vidim te priče od jedne osobe jednom ili dva puta godišnje – tako da ona nije tamo cijelo vrijeme, već samo uživa u odmoru i želi podijeliti svoje putovanje, koje je vjerojatno rezultat napornog rada, sa svojim prijateljima i pratiteljima. U ovakvim trenucima možda je teško, ali vrlo je važno sjetiti se dobrih stvari u svom životu, stvari na koje ste ponosni i ljudi koje volite. Ove misli zahvalnosti možete staviti i na papir, uživat ćete u pozitivnim emocijama koje će u vama probuditi razmišljanje o lijepim stvarima, a na neko vrijeme ćete spustiti mobitel, što je uvijek dobra ideja.

Također, dobro je zapitati se zašto smo ljubomorni i imamo li zaista želju prisustvovati događaju koji gledamo na društvenim mrežama. Vrlo je lako pobrkati stvarne potrebe s nečim što mislimo da bismo trebali učiniti i kako mislimo da bi naš život trebao izgledati.

3. Poremećaj spavanja

Mislim da smo svi barem jednom u životu zaspali (i budimo iskreni, pravi odgovor je vjerojatno svaki dan) s mobitelom u rukama skrolajući po drušvenim mrežama. Noć je na neki način razdoblje kada su svi prijatelji najaktivniji – riješili smo obveze za dan i sada se možemo u miru družitikroz feedove. Međutim, ako smo već utvrdili da društvene mreže uzrokuju anksioznost, zašto ih onda odlučujemo konzumirati neposredno prije spavanja, kada bismo trebali biti najopušteniji? Sve više ljudi pati od nedostatka sna uzrokovanog pretjeranom upotrebom društvenih mreža. To je zapravo vrlo logična posljedica – kako natjerati svoj organizam da zaspi ako imamo svijetlo plavo svjetlo s ekrana usmjereno na naše oči?

Kako se nositi s tim?

Odgovor na ovo pitanje vrlo je jednostavan: Ostavite mobitel. Barem sat vremena prije spavanja oprostite se od društvenih mreža do sutra i radite nešto drugo. Možete stvoriti noćnu rutinu kako biste se lakše držali ove naizgled jednostavne prakse. Na primjer, skuhajte si čaj, po mogućnosti neki opuštajući poput kamilice, istuširajte se, namažite lice kremama i serumima i uzmite knjigu. Ne samo da će vas knjiga uspavati prije telefona, već će imati i pozitivan utjecaj na vaše kognitivne sposobnosti.

Lola Ugc

4. Sve kraći i kraći fokus

Prije deset godina, kada ste uključili film ili seriju, mogli ste dugo ostati usredotočeni na radnju, bez potrebe za dodatnim izvorima zabave. Danas, međutim, sve više počinjemo primjećivati da nam se raspon pažnje i fokusa smanjuje. Ne radi se samo o djeci i adolescentima koji se ne mogu koncentrirati na učenje – kratak raspon pažnje uzrokovan društvenim mrežama i kratkim videozapisima počeo je utjecati na sve, toliko da se više ne mogu koncentrirati ni na Reel koji je duži od minute (hvala TikToku na uvođenju opcije za ubrzavanje videa).

Kako se nositi s tim?

Kako bi se raspon pažnje vratio na nekadašnju razinu, potrebno je svjesno odvojiti vrijeme za konzumiranje dugih medija bez dodatnih smetnji. Postavite si izazov, počnite tako što ćete pogledati jednu epizodu serije bez provjere telefona, zatim nadogradite seriju u film, a u najboljem slučaju uzmite knjigu ili časopis. A ako jednostavno ne možete skinuti pogled s malog ekrana, isključite obavijesti na društvenim mrežama i posvetite pola sata igranju igara za koncentraciju.

5. Ovisnost

Ovisnost o društvenim mrežama postala je toliko uobičajena da za nju imamo vrlo chronically online izraz – doomscrolling. To je kada uključite društvene mreže i usredotočeni ste na njih dulje vrijeme. Iako nakon nekog vremena počnete osjećati tjeskobu, ne možete odoljeti da ne pogledate barem još jedan video, i još jedan i još jedan, u potrazi za malom dozom dopamina.

Kako se nositi s tim?

Ovisnost o društvenim mrežama može biti ozbiljan problem koji zahtijeva razgovor s liječnikom ili psihologom. Međutim, ako vaš primjer nije prava ovisnost, već samo nekontrolirano vrijeme provedeno na društvenim mrežama, jednostavno rješenje je ograničiti vrijeme koje provodite na društvenim mrežama. Na zaslonu telefona imam mjerač vremena koji mi svaki dan govori koliko sam vremena proveo na telefonu (što mi uzrokuje malo tjeskobe) zbog čega uspijevam kontrolirati sebe i ne gubiti vrijeme.

Mirren Alford

6. Osjećaj nepovezanosti

Društveni mediji osmišljeni su tako da se možemo povezati s ljudima iz cijelog svijeta. Zašto se onda osjećamo usamljeno? To je zato što smo stalno bombardirani s milijun načina da se povežemo sa svim ljudima na svijetu, da često zaboravljamo njegovati odnose koji su zapravo vrijedni truda.

Kako se nositi s tim?

Često je najbolje rješenje pratiti ljude koje ne poznajete, jer nema razloga da vam isprazne društvenu bateriju. Više sljedbenika često znači više izolacije. Jasan primjer za to bio je trend finsta Instagram profila gdje nas prate samo najbliži ljudi, zbog čega osjećamo više slobode i potrebe da objavljujemo i budemo autentični bez pritiska. Ako se osjećate nepovezano i usamljeno, najbolje rješenje je zapravo provesti vrijeme osobno s ljudima koji su vam važni, bez telefona između vas.

Kada sve stavimo na papir, crno-bijelo, čini mi se da je odgovor na većinu ovih stresova na društvenim mrežama vrlo jednostavan: Samo se odjavite. Ponekad je najbolja stvar koju možete učiniti za sebe i svoje mentalno zdravlje jednostavno isključiti telefon i uživati u trenutku, sebi i svojim najmilijima.