Posjetili smo novootvoreni Dom Zanata u Sarajevu, u impresivnoj povijesnoj zgradi

S početkom iščekivanog i omiljenog Sarajevo Film Festivala, novi izložbeno-prodajni prostor jednog od najnagrađivanijih bosanskohercegovačkih brendova otvoren je u srcu Sarajeva prošlog tjedna. Društvena scena od tada bruji o Domu Zanata, a nije trebalo dugo da završi na listi omiljenih mjesta naših sugovornika u vodiču kroz Sarajevo.

U Bosni i Hercegovini Zanat povezujemo s nositeljima konjičkog drvorezbarstva koje je 2017. godine upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi, kao tek drugi elemenat iz BiH koji se našao na ovoj prestižnoj listi. Osim toga, Zanat kao brend koji njeguje obiteljsku tradiciju predstavlja i mnogo više. Zanatu je bilo potrebno nešto više od jednog stoljeća da dođemo tu gdje smo danas. Više od jednog stoljeća otkako je naš pradjed Gano Nikšić izučio drevnu tehniku duboreza u Austro-Ugarskoj i započeo našu obiteljsku tradiciju koja se proteže preko četiri generacije. Godine 1919. Ganini sinovi otvaraju obiteljsku radionicu u Konjicu. Stoljeće kasnije, točnije 105 godina, otvaramo Zanatov prvi izložbeni prostor u povijesnom centru glavnog grada – Sarajevu, govore nam iz Zanata o ovom trenutku koji predstavlja važan iskorak za ovaj svjetski poznati brend.

Dom Zanata

Pomno odabrano mjesto za njihov izložbeni prostor je omiljena sarajevska adresa – Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine. Veličanstvena zgrada u kojoj se nalazi Galerija izgrađena je oko 1912. godine kao ekskluzivna robna kuća u vlasništvu Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo arhitekte Josipa Vancaša, koji je Sarajevu dao neke od njegovih najznačajnijih građevina iz perioda Austro-Ugarske. Sudeći po svojim obilježjima, spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasičnih oblika ima i elemente bečke secesije.

Zanat se nalazi u prizemlju ove građevine i povezan je s galerijskim prostorom. Prostor neće samo predstavljati naše najnovije kolekcije, posebne i rijetke originale uzorke, već će biti i središte kulture u gradu festivala, srcu balkanske kulturne scene, novi prostor za razgovore, prezentacije, radionice i druge događaje koji promiču izvrsnost u dizajnu, arhitekturi, umjetnosti i zanatstvu.

Dom Zanata

Zanat će tako Nacionalnoj galeriji (prostoru koji čuva najdragocjenija djela domaće umjetnosti), biti partner u obrazovanju i promociji likovne i primijenjene umjetnosti. Osnovnu ideju prostora razvio je Studioilse, renomirani dizajn studio iz Londona koji je osnovala Ilse Crawford. Dizajn interijera izradio je No_Lab, sarajevski arhitektonski studio koji vodi Emir Salkić, a koji redovno dizajnira Zanatove izložbe i sajamske štandove. Za stiliziranje je zaslužna Jasna Mujkić, profesorica Akademije likovnih umjetnosti. Studioilse je sažeo ciljeve projekta ovim riječima: Naš zajednički zadatak je bio stvoriti transformativni prostor koji bilježi suštinu Zanata. Prostor za povezivanje s kupcima i učinkovito komuniciranje etosa Zanata, brenda koji utjelovljuje više od svojih proizvoda. Dom Zanata se pojavljuje kao središte u kojem ljudi mogu iskusiti, naučiti i uključiti se u bogato nasljeđe, zanatstvo, dizajn i filozofiju brenda.

Kroz svoju multifunkcionalnost, Dom Zanata će njegovati dublju povezanost sa svojom mnogobrojnom publikom iz Sarajeva, regije ali i svijeta. Kako kaže arhitekt Emir Salkić, “Cilj je bio istovremeno obnoviti prekrasnu arhitekturu prostora koja je godinama izgubljena prenamjenom, stvarajući topao i suvremen interijer koji odražava dušu Zanata i omogućava mu da ispuni svoju širu društvenu misiju.” Također, brend direktori i suvlasnici Zanata, Orhan i Adem Nikšić, istaknuli su svoju povezanost s korijenima koja je itekako važna za uspjeh brenda kojeg prepoznaju u svijetu.

Mati Chair by Zanat

Igman Chair

“Duboko smo svjesni odakle dolazimo, koliko nam je vremena trebalo da stignemo ovdje, ali s očima uprtim k budućnosti, ne samo Zanata, već i veličanstvenog drvorezbarstva koje smo usavršavali tijekom četiri generacije naše porodice“ te su na kraju pozvali da ih posjetite u novoj žili kucavici društvenog sarajevskog života.