Logo
Please select your language

Photo: Lany-Jade Mondou
Photo: Lany-Jade Mondou
Skin

Nutricionistica otkriva koje dvije namirnice je dobro konzumirati tijekom ljetnih vrućina

Kristina Mikulić Gazdović

27 lipnja, 2025

Jogurt kao spas za kožu ljeti i nije tako inovativna ideja. Vjerojatno su vas barem jednom u životu mazali žlicama jogurta nakon neopreznog boravka na plaži. Kao dijete bila sam uvjerena da jogurt zapravo ne djeluje, već da je to bila kazna, jer se nisam htjela mazati s kremom za sunčanje, budući da je mazanje jogurta uvijek bilo popraćeno rečenicom: „E sad moraš mirno sjediti sat vremena.“ No, ova „kisela“ rutina nije bila tako besmislena. Jogurt može pridonijeti regeneraciji kože – i to iznutra.

Jogurt je prepun mikroorganizama, ili kako danas volimo reći dobrih bakterija, a između kože i mikroorganizama postoji jedna tajna veza. „Koža i crijeva su aktivni, složeni imunološki i neuroendokrini organi, domaćini su širokom rasponu mikrobioma, a ljeti su izloženi različitim vanjskim čimbenicima poput UV zraka, nedovoljne hidracije, prekomjernog unosa alkohola ili brze hrane“, podsjeća me klinička nutricionistica Nevena Pandža. Mikrobiom kože važan je sustav koji održava kožu zdravom i funkcionalnom.

I dok danas znamo da nanošenje jogurta u svrhu njege kože izvana djeluje na više načina, još je bolje u svoj ljetni doručak dodati jogurt, kefir ili acidofil kako bi pridonijeli zaštiti iznutra.

buća s jogurtom

Photo: Caroline Taborda

Zašto je ljeti važno piti jogurt za zdravlje kože?

„Koža je naš najveći organ i služi kao ‘štit’ organizmu, te nam promjene na koži mogu ukazivati na promjene u crijevnoj mikroflori. Crijeva se, s druge strane, sastoje od trilijuna mikrobnih zajednica, prepoznatih kao virtualni organ usko povezan sa zdravljem kože i dugovječnošću. Iako smo mi na godišnjem odmoru i mirujemo, zadaci mikrobima i dvosmjerna komunikacija između mikrobioma crijeva i kože odvijaju se pomoću signalnih molekula te nikada ne prestaju“, objašnjava Nevena.

Ljeti je koža posebno izložena rizicima koji potiču preuranjeno starenje kože i mogu narušiti njezin mikrobiom. Dodavanjem jogurta i kefira, ali i drugih namirnica koje djeluju blagotvorno na mikrobiom tijela, pomažete u sljedećem:

  1. pridonosite zdravlju kože
  2. čuvate vitalnost kože
  3. podržavate protuupalne mehanizme koji štite kožu
Carrot Ginger Dressing; Stilton Dressing; Lemon Pepper Dressing; French Vinaigrette, Gourmet January 2006 Food

Photo: Vogue Archive

Što sve ljeti možemo činiti za zdravlje mikrobioma?

Ako svoju ljetnu prehranu prilagodite mediteranskoj dijeti, zapravo nećete morati ulagati mnogo vremena u razmišljanje o mikrobiomu. „Raznolikom mediteranskom prehranom unosimo brojne protuupalne tvari te jačamo crijevni mikrobiom, što povoljno utječe na zdravlje kože proizvodnjom tvari poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA)“, savjetuje Nevena. No, ako vam je lakše držati se specifičnih pravila, klinička nutricionistica ističe četiri podsjetnika kojih se možete pridržavati:

  • Hidracija prije svega: Prednost dajte običnoj vodi koju možete obogatiti mediteranskim svježim biljkama, limunom, smrznutim malinama ili grožđem umjesto leda. Unosite i prirodnu mineralnu vodu, blagu nezaslađenu limunadu, ledeni čaj iz kućne radinosti od zelenog čaja, svježeg matičnjaka i breskve. Umjesto alkoholnih pića, birajte osvježavajuću kombuchu – fermentirani čaj koji sadrži žive mikroorganizme.
  • Duga na tanjuru: Za zdrav mikrobiom ljeti iskoristite sve blagodati plodova jadranske regije i mediteranske prehrane. „Duga na tanjuru“ u obliku svježih salata, priloga od povrća i voćnih užina izvor je vitamina C, vitamina B skupine te antioksidansa poput beta-karotena, klorofila i likopena – biljnih pigmenata koji štite našu kožu.
  • Prednost dajte cjelovitim namirnicama bogatima vlaknima: Cjelovite žitarice, voće i povrće, sjemenke i orašasti plodovi odličan su izbor. Ljudsko tijelo ne može probaviti dijetalna vlakna, već ih uglavnom metaboliziraju mikroorganizmi u debelom crijevu. Konzumiranje hrane bogate vlaknima, osobito cjelovitih žitarica, značajno povećava populaciju bifidobakterija i skupina Lactobacillus/Enterococcus.
žena puni staklenu teglu s orašastim voćem

Photo: Kaboompics

  • Pažljivo birajte izvor masnoća: Maslinovo ulje neka bude glavni izvor masnoća za pripremu, začinjavanje i mariniranje hrane. Orašasti plodovi, sjemenke, avokado, srdele i losos, uz hladno prešana biljna ulja, glavni su izvori nezasićenih masnih kiselina te vitamina E, K, A i D, koji značajno doprinose očuvanju svih slojeva kože izloženih sunčevim zrakama.

Tako uz rutinu pripreme kože za izlaganje suncu možete uvesti i određene dijetetske promjene koje će pomoći u očuvanju zdravlja vaše kože, a jogurt i kefir dobar su početak. No, izbjegavajte situacije u kojima morate mazati kožu s jogurtom. U slučaju da izgorite na suncu, radije odaberite neki od visoko funkcionalnih proizvoda za njegu i obnovu kože nakon sunčanja. A jogurt? Njega sačuvajte za ukusan doručak s granolom i organskim voćem.

VOGUE RECOMMENDS