Sve više ljudi pati od dermoreksije, poremećaja koji ozbiljno šteti koži, a i novčaniku

Mnogi su isprobali popularnu skincare rutinu od deset koraka, vjerujući da će im donijeti savršenu kožu. No što ako previše njege zapravo šteti? Dermoreksija je sve prisutniji problem – opsesivna briga o koži koja može narušiti ne samo njezino zdravlje već i mentalno stanje.

I sama sam prošla kroz fazu pretjerane njege, sve dok nisam otkrila da je poznata K-Beauty rutina od deset koraka zapravo marketinški trik. Mnogi i dalje upadaju u zamku prekomjernog korištenja proizvoda, nesvjesni da bi manje zapravo moglo biti više. Osim što dugotrajne rutine negativno utječu na financijsko stanje, mogu ugroziti i fizičko te psihičko zdravlje. Kada izostanu željeni rezultati, često krivimo sebe, a ne proizvode ili pretjeranu njegu.

S vremenom, retuširane slike koje svakodnevno viđamo na ekranima postaju nam norma, a stvarna slika u ogledalu djeluje nesavršeno. Kombinacija tih faktora, uz brzo izbacivanje noviteta u beauty industriji, rezultirala je sve učestalijom pojavom dermoreksije.

Što je dermoreksija?

„U svojoj praksi sve češće primjećujem pacijente koji pokazuju znakove dermoreksije, odnosno opsesivne njege kože. To su osobe koje su iznimno usmjerene na izgled i stanje svoje kože, neprestano je analiziraju, koriste prekomjeran broj proizvoda i često pretjeruju s tretmanima. Svako, pa i najmanje nesavršenstvo, doživljavaju kao ozbiljan problem, što ih potiče na još intenzivniju, često štetnu njegu“, objašnjava dermatologinja dr. Nika Franceschi iz Poliklinike Mazalin. Dermoreksija ima i psihološku komponentu sličnu tjelesnoj dismorfiji, a često je povezana i s drugim opsesivnim poremećajima.

Kako dolazi do dermoreksije?

Opsesivna njega kože razvija se iz više razloga. Industrija ljepote neprestano lansira nove proizvode, često uz kampanje koje bude osjećaj hitnosti i potrebe. Osim toga, danas u promocijama sudjeluju i brojni influenceri s kojima se nerijetko poistovjećujemo, što dodatno potiče kupnju. No psihološki faktori igraju ključnu ulogu. „Osobe sklone anksioznosti i perfekcionizmu mogu razviti opsesivan pristup njezi kože, nesvjesne da pretjerana rutina može dovesti do iritacija, oslabljene kožne barijere i paradoksalnog pogoršanja stanja kože“, smatra dr. Franceschi.

Kako se riješiti dermoreksije?

Najbolje pitanje koje si možete postaviti u analizi svoje rutine jest: je li svrha ove njege briga o sebi ili samosabotaža?

1. Prihvaćanje stvarne teksture kože
Prvi korak u rješavanju problema je prihvaćanje prirodne teksture kože i činjenice da su bore, pore i neujednačen ten normalni. „Ključno je educirati pacijente o realnim očekivanjima, poticati zdrav odnos prema sebi i, kada je potrebno, uključiti psihološku podršku. Cilj nije besprijekorna koža, već ona koja izgleda zdravo i prirodno“, ističe dr. Jakov Jurčević, estetski liječnik iz Poliklinike Duduković Kisić Malić.

2. Pojednostavljenje rutine
Sljedeći korak je pojednostavljenje njege. „Savjetuje se smanjenje broja korištenih proizvoda i fokusiranje na osnovne korake: nježno čišćenje, hidrataciju i zaštitu od sunca“, preporučuje dr. Franceschi. Čak i ako pričamo o nešto složenijoj rutini, ona uglavnom ne treba sadržavati više od četiri ili pet koraka.

3. Ograničenje izloženosti nerealnim standardima
Treći korak odnosi se na psihološku komponentu. „U nekim slučajevima, kada opsesija značajno utječe na svakodnevni život, treba razmisliti o ograničavanju izloženosti sadržajima koji promiču nerealne standarde ljepote te potražiti stručnu psihološku pomoć“, dodaje dr. Franceschi.

Normalizacija apsurda

Fenomen Sephora Kids, odnosno djece koja masovno kupuju i prikazuju svoje anti-age rutine, savršen je primjer što se događa kada smo konstantno izloženi nečemu što je u suštini apsurdno – nenormalno postaje normalno. Slično tome, sve češće se raspravlja o zakonskim regulativama koje bi ograničile reklamiranje anti-age proizvoda mlađima od 18 godina i sudjelovanje mladih kreatora sadržaja u anti-age kampanjama. Taj prijedlog u potpunosti podržavam, a ne bi bilo loše ni da se granica podigne na 25.

Što starija postajem, to mi je jasnije da je umjerenost tajna dobrog života. Bilo da je riječ o prehrani, vježbanju, radu ili odmoru – balans je ključan. Isto vrijedi i za njegu kože.