Koliko Dept. Q serija na Netflixu ima sličnosti sa stvarnim životom?
Tara Đukić
10 lipnja, 2025
Film & Tv
Ne pamtim da me je neka serija ostavila s toliko pomiješanih osjećaja. Koliko nešto jezivo istovremeno može biti i predivno, potresno emotivno, uz sve one scene zbog kojih naglo skrećemo pogled s ekrana, ali i ne odvajamo pogled od istog. Dept. Q je nova psihološka triler serija temeljena na serijalu romana danskog pisca kriminalističke fikcije, Jussija Adlera-Olsena. Naime, postoji ukupno deset knjiga koje prate bivšeg detektiva Carla Mørcka, nakon što postane šef jedinice za neriješene slučajeve, odjela Q. Prva sezona na Netflixu prati samo jedan od njih: tajanstveni nestanak tužiteljice Merritt Lingard.
Fokus je na vrlo preciznim psihološkim portretima likova, s obiljem duševne, emocionalne i fizičke patnje koju si možemo nanijeti, iz ljubavi, osvete ili puke zabave. Zbog svega toga, ova brutalna i maestralno strukturirana priča, osim napetosti, izaziva i osjećaj duboke empatije. Zasluge za to idu Scottu Franku, poznatom po seriji Damin gambit, koji je briljirao i u ovoj adaptaciji. No, koliko je serija Dept. Q zasnovana na istinitim događajima i stvarnim iskustvima autora?
Djetinjstvo autora imalo je veliki utjecaj na njegove knjige
Adler-Olsen je još prije nekoliko godina govorio o tome kako je njegovo djetinjstvo oblikovalo njegovo pisanje. Otac mu je bio liječnik, zbog čega je cijela obitelj živjela u “tri psihijatrijske bolnice” dok je bio dijete. “Odjednom sam imao mnogo prijatelja među pacijentima”, rekao je Adler-Olsen, koji je očito ovdje pronašao mnogo elemenata za svoju priču.
Život u bolnicama značio je i da je Adler-Olsen prisustvovao obdukcijama i terapijama elektrošokovima, što je kasnije koristio u pisanju. “Za mene su život i smrt rano postali očigledni i puni značenja, i nikada me nisu plašili. To me je dosta oblikovalo u razumijevanju toga koliko čovjek može biti iskrivljen. Koliko normalno može biti da istovremeno u sebi nosiš i dobro i zlo. Dovoljno je samo da se dogodi pogrešan događaj u pogrešnom trenutku da bi ono loše prevladalo.”
Netflix
Vlastite osobine autora u glavnom junaku
Adler-Olsen otkrio je i da je u glavnog junaka serije unio dijelove svoje osobnosti, uključujući i pravo ime (autorovo puno ime je Carl Valdemar Jussi Henry Adler-Olsen). “Jedna osobina koju dijelimo je određeni stupanj lijenosti,” objasnio je pisac. “Oduvijek me je bilo sram zbog toga, pa sam uvijek bio vrijedan iz straha da ne upadnem u lijenost. U suštini, zavidim [Carlu] što može podići noge i odmoriti.” Međutim, Adler-Olsen je naveo i pozitivne osobine koje dijeli sa svojim glavnim likom, poput toga što mu kreativne ideje dolaze same i što umije biti direktan – naglašavajući da je Mørck, koji svima govori istinu u lice, ipak još odvažniji od njega.
Tvorac serije je radnju premijestio iz Kopenhagena u Škotsku
Jedna od najvećih razlika između romana Jussija Adlera-Olsena i Netflixove serije je mjesto radnje. Tvorac serije, Scott Frank, odlučio je priču premjestiti iz Kopenhagena u Edinburgh i za glavnu ulogu postaviti engleskog glumca. “Zbog Matthewa (Macfadyena), shvatio sam da će glavni lik biti Englez, ne Škot, i da će biti zabavno ubaciti njegovu netrpeljivost prema Škotima, samo zato što mu je bivša žena Škotkinja”, rekao je Frank. “Nikad prije nisam vidio seriju koja se događa u Edinburghu, a grad je prelijep, spoj modernog i srednjovjekovnog.” Tako, uz mnogo dinamičnih akcija, grad postaje jedan od važnih likova u seriji.
Netflix
Glumačka postava je istraživala stvarne zločine
Iako je serija Dept. Q većinski temeljena na fikcionalnim romanima, članovi glumačke ekipe tražili su inspiraciju u stvarnim slučajevima. Tako je Chloe Pirrie, koja u seriji glumi otetu odvjetnicu Merritt Lingard, otkrila da je detaljno istraživala pravni sustav u Edinburghu. “Sudski sustav često je prikazan na televiziji, osobito u BBC-jevom dokumentarcu Murder Trial, pa sam mogla vidjeti kako funkcionira,” izjavila je. Na temelju svog istraživanja, Pirrie je zaključila da bi “Merritt apsolutno bila netko tko je izvan tog zatvorenog kruga” i da bi bila u sukobu s njim. “To mi je odmah govorilo da je riječ o osobi koja vjerojatno nije omiljena – ali kojoj to vjerojatno ni najmanje ne smeta.” Također je željela realistično prikazati kako izgleda biti zatvoren u hiperbaričnoj komori, zbog čega je mnogo vremena provela istražujući efekte samice i njezin psihološki utjecaj na ljude.
Iako tumači glavnu ulogu u Dept. Q, Matthew Goode nije bio previše upoznat s izvornom pričom i imao je određenu slobodu u kreiranju svog lika. Kako kaže, želio je izbjeći čitanje knjige kako se ne bi povezao s onim dijelovima koji nakon toga neće ući u adaptaciju serije. “Imali smo priliku osmisliti drugačiju prošlost. Tako Mørck ostaje pomalo zagonetan ljudima, i to je, između ostalog, razlog zašto želim da se vratim u drugoj sezoni,” rekao je Goode.
VOGUE RECOMMENDS
