Moje prvo putovanje u Kinu obilježio je Deji Art Museum s potpuno novim pristupom umjetnosti i muzejima

Da mi je netko rekao prije samo dva tjedna da ću putovati u Kinu ove godine, rekla bih mu nema šanse. No, život šalje pozivnice kad ih najmanje očekujete, a bome i na mjesta na koja možda niste stavili pin. Kao da testira vaš avanturizam pitanjem: možeš li se brzo spremiti jer za četiri dana ideš u Nanjing? Rekla sam mu mogu, ništa lakše.

Smijali smo se u redakciji našem timskom itinereru posljednjih nekoliko mjeseci. Naša urednica mode Tina Lončar izvijestila nas je o tjednima mode u Moldaviji i Kazahstanu, dok je Bojana Jovanović copy editor posjetila Yerevan Fashion Week u Armeniji. U Parizu su ionako svi već bili je li tako? Pa zašto ne bismo otišli tamo gdje ljudi ne idu pješke.

Razlog mog posjeta Kini, točnije Nanjingu, nekadašnjoj prijestolnici nekoliko dinastija i država kroz tisućljeća (dok mu titulu nije preuzeo Peking), bio je posjet ponovno otvorenom muzeju Deji Art Museum. Kultura je uvijek dobar razlog za potegnuti do Kine, pomislila sam, a i činjenica da ću vidjeti grad koji je postao središtem cijele Kine u vrijeme slavne Ming dinastije (14. i 15. stoljeće), i koji danas među svojim arhitektonskim i povijesnim znamenitostima ima zidine grada za vrijeme Ming dinastije te slovi kao značajni kulturni centar s brojnim muzejima, galerijama i obrazovnim institucijama, činila se uzbudljivom. Istovremeno, panorama nebodera koji niču gotovo preko noći podsjeća da Kina i dalje nezaustavljivo korača naprijed – mjesto nevjerojatnog razvoja i inovacija.

Deji Art Museum otvoren je 2017. godine na osmom katu najvećeg, i najbrže rastućeg, shopping centra u Kini, Deji Plaza. E to je definitivno bio novi moment – muzej u shopping centru? Moguće je i funkcionira. Koliko god sam se opirala toj ideji misleći da ljudi koji krenu u shopping centar teško da će maknuti pogled s izloga (a vjerujte mi izlozi u Kini graniče s malim svjetovima mašte bez granica), primijetila sam da se muzej već oko 10 sati ujutro, otkad je otvoren, počinje puniti posjetiteljima. Pogotovo sada kada je dvije godine nakon inauguracije, ponovno otvorena vodeća i stalna izložba Nothing Still About Still Lifes: Masterpieces from the World of Flowers Collection. I doista, opravdala je naziv: nema ništa nepomično u mrtvoj prirodi na slikarskom platnu. Nadovezujući se na okvir razvijen 2023. godine u suradnji s gostujućim kustosom Joachimom Pissarrom, muzej je produbio naraciju tijekom dvije godine akvizicija i istraživanja, a izložba sada obuhvaća ukupno 140 radova, dodatno nabavljenih ili ažuriranih. Kao vodeća stalna izložba kolekcije Deji Art Museuma, Nothing Still About Still Lifes okuplja važna moderna i suvremena djela s motivom cvijeća. Od impresionizma do danas, iz Kine i svijeta, izložba je rezultat više od deset godina istraživanja i akvizicija s ciljem oblikovanja referentne, znanstveno utemeljene kolekcije posvećene umjetnosti cvijeća, govori mi art director muzeja Shen Boliang, inače nezavisni kurator i pisac s diplomom muzejskih studija s New York University, dok nas vodi kroz izložbu.

Odmah na ulazu u muzej dočekuje vas Pink Ballerina Jeffa Koonsa, skulptura toliko teška da su prilikom projektiranja muzeja i proučavanja statike zgrade, morali pomaknuti planirana vrata muzeja, saznajem od kustosice muzeja u opuštenom razgovoru dok razgledavamo izložbu. A osim Koonsa, izložba obiluje umjetničkim draguljima kao što su Monet, Renoir, Cézanne, Munch, Picasso i Matisse; zatim istražuje suvremene umjetnike poput Andyja Warhola, Yayoi Kusame, Davida Hockneyja, Anselma Kiefera, već spomenutog Koonsa i Yoshitoma Nare; te pionirske kineske umjetnike više generacija, među kojima su Sanyu, Pan Yuliang, Wu Dayu, Wu Guanzhong, Zao Wou-Ki, Chu Teh-Chun, Chen Yifei i Zhang Xiaogang. Gotovo 50 najvažnijih umjetničkih pravaca obuhvaćeno je ovdje; impresionizam, postimpresionizam, kubizam, fovizam, ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, apstraktnu umjetnost, pop art i konceptualna umjetnost, dodaje Boliang uživljeno dok nas vodi kroz sve umjetničke perspektive posvećene – cvijeću. I moram priznati da me cvijeće i svi njegovi oblici pratilo do kraja mog putovanja.

Courtesy of Deji Art Museum

Još jedan zanimljiv podatak o muzeju je što njeguje koncept midnight muzeja i to 365 dana u godini. Dakle, pristupačnost i dostupnost ovdje su na listi art prioriteta ali i želje da podignu iskustvo na jednu novu razinu. Prije ponoći u muzej? Zvuči kao nešto što sam željela isprobati, i jesam. Život shopping centra tada je već puno tiši, a ljudi koje ćete sresti bit će oni željni kasnonoćne doze umjetnosti. Zanimljivo jel’da?, govori mi ravnateljica muzeja, karizmatična Ai Lin i nastavlja objašnjavati da potaknuta vlastitim iskustvima, podržava dulji noćni rad institucija kao što su muzeji. Na putovanjima često mi se zna dogoditi da nemam puno vremena, u žurbi sam, imam možda nekoliko sati i kao posjetiteljica muzeja moram puno planirati; radni sati, je li ponedjeljak ili utorak kada je muzej zatvoren, i slično. Ovdje smo željeli promijeniti iskustvo odlaska u muzej, ovdje možete uzeti sve vrijeme svijeta da u miru pogledate izložbu, i to kada nisu gužve. Ovo je novi pristup za koji se nadamo da će zaživjeti i promijeniti percepciju ljudi po pitanju odlaska u muzeje.

Ai Lin se netom prije našeg razgovora vratila iz Uzbekistana s UNESCO konferencije gdje je sudjelovala u panelu Uloga umjetne inteligencije (AI) u muzejima. Naime, kao dodatni dio Deji Art Museum postavljena je digitalna imerzivna izložba An Era in Jinling u sklopu koje kroz gigantski zid-ekran uranjate u život Nanjinga od prije nekoliko stotina godina. Pioniri smo interaktivnog modela izložbe ‘character-into-painting’ s real-time praćenjem koji posjetiteljima omogućuje da zakorače u sliku i započnu imerzivno putovanje tisuću godina u prošlost kako bi se ponovno povezali s drevnom kineskom civilizacijom, govori mi Ai Lin dok na zidu odmah do glavnog ulaza primjećujem postavljen rad najpoznatijeg AI umjetnika na svijetu, Refika Anadola. Sada sam službeno zakoračila u zemlju čuda!

Courtesy of Deji Art Museum

I tako me jedno imerzivno iskustvo pozvalo u drugo pa u treće, a moć ekrana da vas uvuku u pomične slike bila je zapanjujuća. I kao završni sloj cijele ove priče, nadovezuje se izložba Beeple: Tales from a Synthetic Future, prva samostalna izložba u Aziji američkog digitalnog umjetnika Beeplea, jednog od najpoznatijih autora u području NFT-umjetnosti i generativne digitalne umjetnosti. Deji Art Museum je još ranije akvizirao njegovu skulpturu S.2122 (2023), jednu od prvih Beepleovih akvizicija u azijskoj instituciji, čime je započelo partnerstvo između autora i muzeja. Beepleova umjetnost istražuje odnos tehnologije, društva i umjetnosti, teme poput umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti, našeg fizičkog i digitalnog identiteta te načina na koje tehnologija mijenja percepciju stvarnosti i same umjetnosti. Izložba u Deji Art Museumu tako omogućuje kineskoj i međunarodnoj publici da Beepleov rad doživi u kontekstu institucionalne umjetnosti, što je važan pokazatelj šireg globalnog trenda: digitalna umjetnost sve snažnije ulazi u muzejske prostore i postaje dio suvremene umjetničke povijesti.

Courtesy of Deji Art Museum

Tako sam svoj ponoćni doživljaj odlaska u muzej započela kroz vizualno tiši impresionizam, kubizam i sve ostale nepomične slikarske formate, a završila uranjajući u sve pomične piksele digitalne umjetnosti. Baš to imerzivno iskustvo bilo je posebno, sveprisutno (ne zaboravimo da sam u shopping centru!) te dokaz kako se stvari, tu na drugom kraju svijeta, pomiču u nekom sasvim novom smjeru. Osim što mi je Ai Lin otkrila da Nanjingu priželjkuju art turizam, što mislim da nije daleko od istine (a i sam muzej se nalazi na “ulici muzeja”) . Pa kad već idete u shopping, skočite i do muzeja, stav mi se svidio.