„Costume Art“ prva je izložba u novim galerijama Costume Instituta u muzeju Metropolitan

Moda izlazi iz podruma u muzeju umjetnosti Metropolitan. Najavljena danas, izložba „Costume Art“, planirana za proljeće 2026. u Costume Institutu, označit će otvorenje gotovo 1.100 četvornih metara velikih Condé M. Nast galerija, smještenih uz Veliku dvoranu muzeja. „Ovo je ogroman trenutak za Costume Institut,“ izjavio je kustos Andrew Bolton. „Bit će to transformativno za naš odjel, ali vjerujem da će biti transformativno i za samu modu – činjenica da muzej poput Metropolitanskog muzeja daje središnje mjesto modi je izuzetno značajna.“

Kako bi obilježio ovaj važan trenutak, Bolton je osmislio izložbu koja ističe „centralnost odjevenog tijela u opsežnoj muzejskoj zbirci“, povezujući slike, skulpture i druge predmete koji obuhvaćaju 5.000 godina umjetnosti predstavljene u Metu s povijesnim i suvremenim odjevnim predmetima iz Costume Instituta.

Povezano: Prvi pogled na “Uspavane ljepotice” – Met gala izložba budi neočekivana osjetila

Golo tijelo: Adam i Eva, Albrecht Dürer (Njemačka, 1471.–1528.), 1504.; Fletcher Fund, 1919. (19.73.1). Foto © The Metropolitan Museum of Art

„Ono što povezuje svaki kustoski odjel i svaku galeriju u muzeju jest moda, odnosno odjeveno tijelo,“ kaže Bolton. „To je zajednička nit koja prolazi kroz cijeli muzej, što je ujedno bila i početna ideja za izložbu. Iako smo često viđeni kao ‘zanemareni odjel’, odjeveno tijelo zapravo je u središtu svake galerije. Čak i akt nikada nije posve gol; uvijek nosi kulturne vrijednosti i ideje.“

Podjela između umjetnosti i mode i dalje je prisutna, unatoč izložbama Costume Instituta poput Heavenly Bodies: Fashion and the Catholic Imagination, koja je s 1,66 milijuna posjetitelja postala najposjećenija izložba u povijesti Metropolitanskog muzeja. Bolton smatra da hijerarhija opstaje upravo zbog povezanosti odjeće s tijelom. „Prihvaćanje mode kao umjetničke forme zapravo se dogodilo prema pravilima umjetnosti,“ objašnjava. „Temeljeno je na negaciji, na odricanju od tijela, te na činjenici da estetika zahtijeva odvojeni i nevezani način promatranja.“

Haljina „Pregnancy“, Georgina Godley (Velika Britanija, rođena 1955.), jesen/zima 1986.–87. Photo: Anna-Marie Kellen © The Metropolitan Museum of Art

Tradicionalno, priznaje Bolton, izložbe Costume Instituta naglašavale su vizualnu privlačnost odjeće, dok su se manekeni gubili iza ili ispod odjevnih predmeta. Njegova hrabra ideja za izložbu „Costume Art“ jest istaknuti važnost tijela, odnosno „nerazdvojnu povezanost između naših tijela i odjeće koju nosimo.“ Moda, tvrdi, zapravo „ima prednost pred umjetnošću jer se tiče našeg stvarnog, tjelesnog iskustva.“

Izložbu je organizirao oko niza tematskih tipova tijela, otprilike podijeljenih u tri kategorije. To uključuje tijela koja su sveprisutna u umjetnosti, poput klasičnog tijela i aktova; tijela koja se često zanemaruju, poput starijih i trudnih tijela; te još ona koja su univerzalna, poput anatomskog tijela. Boltonov pristup tijelu znatno je širi od onoga što modna industrija često promovira, s modelima izrazito mršave građe i ograničenim rasponom veličina. „Cilj je bio vratiti tijelo u rasprave o umjetnosti i modi, te ga prihvatiti, a ne uklanjati kao način da se moda uzdigne na razinu umjetnosti,“ objašnjava.

Izložba je, naime, osmišljena od strane Miriam Peterson i Nathana Richa iz brooklynskog studija Peterson Rich Office tako da moda bude u prvom planu. U prostoriji s visokim stropom Condé M. Nast galerija (postoji i prostorija s nižim stropom), odjeća će biti izložena na manekenima postavljenim na postolja visoka dva metra, u koja će biti ugrađeno i umjetničko djelo. „Kada uđete, pogled vam se odmah diže prema gore i prvo primijetite modu,“ kaže Bolton.

Umjetnica Samar Hejazi angažirana je da za manekene na izložbi izrazi zrcalne glave. „Oduvijek sam želio pokušati premostiti jaz između promatrača i manekena,“ započinje Bolton. Kod manekena čije je lice ogledalo, gledate sami sebe. „Dio toga je razmišljanje o stvarnom iskustvu tijela koja promatrate, ali i refleksija vlastitog iskustva – kako bismo potaknuli empatiju i suosjećanje.“ Muzej ide i korak dalje te će odjevne predmete predstaviti i na pravim tijelima. „Kako prolazite kroz izložbu, ona će izazvati uobičajene norme i istovremeno ponuditi raznolikije prikaze ljepote.“

Riccardo Tisci (Italija, rođen 1974.) za kuću Givenchy (Francuska, osnovana 1952.), jesen/zima 2010.–11., visoka moda. Courtesy of Givenchy. Photo © The Metropolitan Museum of Art

„Costume Art“ prva je Boltonova izložba bez podnaslova. Jednostavnost naziva podržava njezin cilj: moda svakako treba biti promatrana na istoj razini kao i umjetnost. „O tome sam razmišljao vrlo, vrlo pažljivo,“ kaže Bolton. Do prije samo dva tjedna izložba je imala dvotočku i podnaslov. „No, kada smo ih uklonili, bilo je kao da skidate korzet,“ smije se. „Pomislio sam, ovo je upravo ono što treba biti. Odvažno je, snažno, izjava je o namjeri.“ Cilj, dodaje, „nije stvaranje nove hijerarhije. Riječ je o ukidanju te hijerarhije i fokusiranju na jednakost – jednakost umjetničkih djela i jednakost tijela.“

Izložba „Costume Art“, koju su omogućili Jeff i Lauren Bezos, uz dodatna sredstva od Saint Laurenta i Condé Nasta, bit će otvorena od 10. svibnja 2026. do 10. siječnja 2027., nakon Met Gale 4. svibnja 2026., koja Costume Institutu osigurava glavni izvor financiranja za sve aktivnosti.

Naslovna fotografija: Kolaž: haljina „Delphos“, Fortuny, Adèle Henriette Elisabeth Nigrin Fortuny i Mariano Fortuny y Madrazo, 1920-ih. Dar Frances J. Kiernan, 2005. (2005.328); terakotna statueta Nike, personifikacije pobjede, kasno 5. st. pr. Kr. Rogers Fund, 1907. (07.286.23). Umjetnički rad Julie Wolfe. 

Vogue.com