Kao netko tko neizbježno promatra svijet kroz prizmu vizualnih simbola i povijesti umjetnosti, moram priznati: ne postoji ništa fascinantnije od dekonstrukcije. Zanima me: kako jedan amblem, natopljen političkom težinom i ceremonijalnom grandioznošću, uspije proći semantičku tranziciju i postati nosiv i poželjan u potpuno novom mileniju? Kako simboli putuju kroz vrijeme oduvijek me intrigiralo i pritom ne mislim samo na to kako opstaju, već kako mijenjaju svoj simboličku „prtljagu“. Neki izblijede i postanu fusnote u udžbenicima, dok drugi, prolazeći kroz vrijeme i prostore, odbace svoju originalnu, često tešku, povijesnu ljušturu i ponovno se rode u potpuno novom kontekstu.
Mikro-povijest dugovječnih brendova, pomalo neočekivano, savršeno oslikava upravo takve tranzicije. Dizajnerski brendovi, poput kuće Chaumet, uspijevaju spasiti moćne vizualne kodove od zaborava, i to ne prostim citiranjem, pa čak ni potpunom dekonstrukcijom, već apstrahiranjem. Tako me priča o pčeli privukla. Dok promatram heksagonalno, geometrijsko prstenje koje se savršeno niže na rukama suvremenih žena, pitam se: kako je moguće da simbol koji je, po svim zakonima vizualne semiotike, trebao ostati zarobljen u ranom 19. stoljeću, danas predstavlja vrhunac quiet luxury estetike? Kako nešto što je bilo pečat jednog carstva postane osobni izbor nove generacije?
Da bismo razumjeli zašto je Bee de Chaumet danas fenomen, moramo razumjeti Napoleona.

Jeste li čuli za carsko brendiranje?
Kada se Napoleon Bonaparte proglasio carem, suočio se s ozbiljnim marketinškim problemom. Trebao mu je novi vizualni identitet. Nije mogao koristiti fleur-de-lys (ljiljan), simbol Burbona i monarhije koju je revolucija svrgnula. Trebao mu je simbol koji je bio podjednako moćan i povezan sa samim korijenima Francuske.
Rješenje je pronađeno u grobnici kralja Hilderika I iz 5. stoljeća: stotine zlatnih insekata, za koje se vjerovalo da su pčele. Za Napoleona, one su nosile upravo onu simboliku koju je želio komunicirati s plebsom nad kojim je vladao. Pčela je simbol besmrtnosti, marljivosti, organizacije i, što je najvažnije, lojalnosti. Postala je osobni amblem cara i novi znak moći.
Ali dok je Napoleon bio zadužen za branding, njegova supruga, carica Joséphine Bonaparte, bila je zadužena za stil.
Joséphine je bila prva prava trendseterica i ikona stila carskog dvora. Bila je strastvena botaničarka, a njezina ljubav prema prirodi, suprotstavljena krutosti starog režima, diktirala je modu. Njezin omiljeni zlatar, Marie-Étienne Nitot, osnivač kuće koja će kasnije postati Chaumet, dobio je zadatak da taj novi imperijalni identitet pretoči u nakit. Nitot je za carski dvor kreirao komade s Napoleonovim novim amblemom, pčelom.

Prijevod s jezika povijesti na jezik dizajna
Fast forward do 2011. godine. Kuća Chaumet odlučila je oživjeti ovaj dio svog naslijeđa. Ali, kako uzeti taj „težak“ povijesni simbol, pčelu kao znak carske moći, i učiniti je relevantnom i poželjnom za ženu 21. stoljeća? Napravili su nešto genijalno. Nisu samo prekopirali figuricu pčele, već su je apstrahirali. Umjesto same pčele, dizajneri su uzeli njezinu tvorevinu – saće. Et voilà.
Originalna kolekcija Bee My Love bila je zasnovana na savršenoj, čistoj geometriji heksagona. To je bio potez koji je kolekciju momentalno katapultirao u sadašnjost. Sva imperijalna težina je uklonjena, a suština zadržana. Saće, kao grafički, minimalistički i gotovo arhitektonski element, postalo je simbol nečeg sasvim drugog: zajedništva, povezanosti i osjećaja pripadnosti, s kojim se najčešće asocira košnica.
Kolekcija, izvorno zamišljena kao osvježavajuća alternativa klasičnom vjenčanom prstenju, eksplodirala je. Zašto? Zato što je njen uniseks, grafički dizajn savršeno odgovarao stackingu, slaganju više komada. To više nije bio jedan carski pečat, već osobni narativ koji gradite sami, prsten po prsten. Postao je komad za svaki dan.

Evolucija simbola
Kako je kolekcija rasla i osvajala novu generaciju, evoluirala je u širu liniju Bee de Chaumet. Sada, oslobođena isključivo vjenčanih konotacija, pčela postaje figurativni motiv. U najnovijim komadima, pčela se vraća, ali njezino značenje je transformirano. Ona više nije Napoleonov amblem, već poetski simbol prirode, hommage Joséphininoj ljubavi prema vrtovima i prirodom nadahnut luksuz. Sada ležerno slijeće na geometrijsko saće, spajajući figurativno i grafičko.
I u tome je, zapravo, tajna uspjeha ove kolekcije. Chaumet nije samo citirao svoju povijest; oni su je preveli. Uspjeli su destilirati tešku povijesnu simboliku u čistu, nosivu estetiku. Pokazali su kako dizajn može premostiti stoljeća, uzimajući inspiraciju od jedne carice iz 19. stoljeća kako bi stvorili najtraženiji nakit 21. stoljeća. A za sve nas koji volimo kada komad nakita ima priču, ovo je vjerojatno jedan od najboljih primjera.

U nastavku pronađite naš odabir Chaumet komada:
Članak je nastao u suradnji s butikom Mamić 1970, službenim zastupnikom brenda Chaumet, smještenim u Ulici Frane Petrića 7, u samom središtu Zagreba.