Bonsai je moj novotokriveni hobi za smirenje, pitala sam stručnjaka za savjet kako da ga uzgojim kod kuće

Razmišljajući prije koji mjesec o tome čime bih se mogla baviti, a da pritom o tome ne znam ništa – što će automatski potaknuti nova znanja i učenja, negdje sam slučajno naletjela na bonsai. Umjetnost uzgoja minijaturnog drveća u posudama koje oponaša izgled starog, prirodnog stabla u malom formatu, činila se tako duhovnom, gotovo umirujućom. Negdje u tim svojim istraživanjima došla sam i do Andrije Zokića čija je stručnost i posvećenost ovoj biljnoj formi impresivna, pitala sam ga kada se zainteresirao za bonsai drvo. “Za bonsai znam još od djetinjstva, ali dugo sam mislio da je to nešto što u Japanu naslijedite od djeda, već gotovo, savršeno drvo koje samo ‘čuvate'”, govori mi Andrija koji se ozbiljnije njime počeo baviti na tijekom studija kiparstva. “Prijelomni trenutak bio je otkriće radova austrijskog bonsai majstora Waltera Palla. Njegova stabla nisu bila “japanski ukras u posudi”, nego pravo staro planinsko drveće – nesavršeno, s ožiljcima i puno života, baš poput onog koje sam godinama gledao u prirodi. Tada sam shvatio da je bonsai živa skulptura i idealan spoj prirode i umjetnosti. Ubrzo smo Waltera pozvali na radionicu u Hrvatsku, upoznali se i od tada sam njegov učenik.” Živa skulptura? Tu me dobio.

U posljednje vrijeme jako se puno govori o bonsaiju kao idealnom hobiju za smirenje (izgleda da potraga za hobijima koji nas uzemljenju ne prestaje) pa je moja iduća namjera bila saznati od Andrije kako uzgojiti vlastiti bonsai kod kuće. Dostavljam vam svoje bilješke!

Povezano: 10 hobija za sve kojima je tijekom jeseni dosadno kod kuće

Zašto je bonsai idealan hobi za smirenje?

Andrija je ovdje krenuo s jednom važnom napomenom: “Bonsai je idealan hobi za smirenje, samo je bitno ostaviti očekivanja brzih rezultata po strani. Drvo ima svoj ritam, koji je sporiji od našeg. Meni se to na početku nekako samo “posložilo u glavi”, shvatio sam da vrijeme ne treba gurati jer ionako teče svojim tokom, da je na meni da radim svoj posao, a da će stabla raditi svoj dio – rasti i razvijati se. U trenutku kad to prihvatite, bonsai stvarno postaje hobi za smirenje i evo što čini za vas:

• tjera vas da usporite
• da promatrate sitne promjene iz tjedna u tjedan
• da prihvatite da se neke greške ne mogu popraviti preko noći
• da više vremena provodite u vrtu i prirodi
• da više obraćate pažnju na veliko drveće i pamtite njihove forme

Na kraju, bonsai je jedan od najboljih načina da vam se svidi prolaznost, jer upravo prolaznost, kroz godine, donosi napredak bonsaiju.”

Courtesy of andbonsai

Koliko je zahtjevno uzgoji vlastiti bonsai kod kuće?

“Ovisi što pod tim podrazumijevam”, odgovorio je Andrija sa željom da mi objasni dva različita načina uzgoja bonsaija kod kuće.

“Ako govorimo o pravom bonsaiju od vrsta kao što su grab, javor, bor, maslina… tada je odgovor: zahtjevnije je od prosječne sobne biljke, ali nije “nemoguća misija”. Za ovo vam je potrebno:

• malo znanja o vrsti
• odgovarajuće mjesto (najčešće vani, ne u stanu)
• redovita briga
• i najviše, strpljenje kroz godine

Ako pod bonsaijem mislimo na malo stabalce iz vrtnog centra koje držimo u stanu, onda je to nešto drugo. Takve biljke često su “stilizirane” da izgledaju kao bonsai, ali same vrste nisu idealne za dugoročan uzgoj u zatvorenom prostoru. One mogu biti lijep ulaz u svijet bonsaija, ali treba znati da su pravi, dugoročni bonsai uvijek vezani za vanjski prostor – balkon, terasu ili vrt.”

Courtesy of andbonsai

Osnovni savjeti za uzgoj bonsai drvca kod kuće

Što prvo trebamo imati na umu te kako i gdje odabrati drvce?

“Prvo pitanje koji si trebate postaviti je: imate li vanjski prostor (balkon, terasa, vrt ili makar verandu) ili ne?

• Ako imate barem balkon – otvara vam se cijeli svijet vrsta (grab, maslina, bor, javor…). Svaka drvenasta biljka može postati bonsai, ali neke su vrste daleko pogodnije od drugih.
• Ako nemate nikakav vanjski prostor, realno ste u području sobnih biljaka “u bonsai stilu”, poput fikusa. To je lijep početak, ali nije isto kao vanjski bonsai. Osobno nemam ni jedan bonsai u kući i svi su u vrtu.

Za prve korake preporučujem da ne krećete od sjemena, nego od već formirane ili barem malo jače biljke iz rasadnika ili bonsai centra. Sjeme i sasvim male sadnice odlične su za učenje, ali treba puno godina da bi stvarno izgledale kao drvo, što zna ubiti početni entuzijazam. I paradoksalno, često je potrebno više znanja da napravite dobar bonsai iz sjemena nego od kvalitetnog sirovog materijala.

Dobro je birati otpornu, lokalno prilagođenu vrstu, nešto što već dobro raste u vašem podneblju. Kod nas (u Dalmaciji), primjerice:

• bjelograb
• maslina
• crni bor
• tršlja
• razni mediteranski grmovi…

U kontinentalnijem dijelu Hrvatske od vrsta se može odabrati:

• grab
• jela
• smreka
• javor
• razne vrste borova…

Gledajte da vas stablo na prvu privuče, da vam je zanimljivo deblo, neka nepravilnost, mala “priča” u njemu. Nije važno da je savršeno, bitno je da vam je privlačno i da stabalce ima karakter. Odabir startnog materijala nešto je što se uči cijeli život i u velikoj mjeri diktira budući izgled bonsaija.”

Courtesy of andbonsai

Održavanje bonsai stabla – zalijevanje i uvjeti

“Najčešća greška je previše ili premalo vode! Osnovno pravilo kaže:

• ne zalijevati “po rasporedu”, nego prema stanju supstrata i vremenu
• površina supstrata neka se lagano prosuši, a zatim dobro zalijte, tako da voda izađe kroz drenažne rupe
• Što je posuda plića i manja, to će se brže sušiti i trebat će češće zalijevanje (posebno ljeti).

Svjetlo:

• većini bonsaija treba puno svjetla i boravak vani, barem od proljeća do jeseni
• unutra, uz prozor, dobro podnose samo neke tropske vrste (npr. fikus), ali i one imaju svoju granicu

Zrak:

• bonsai ne voli biti stalno u zagušljivom, zatvorenom prostoru bez cirkulacije zraka
• vjetar je njegov prijatelj (uz zaštitu od ekstremnih uvjeta)

Ako se pojavi problem, često je dobra ideja skloniti stablo sa sunca u hladovinu dok se ne oporavi. Nisu isti uvjeti za sve vrste, niti je isto držite li ga u vrtu u Dalmaciji, Lici ili Zagrebu jer mikroklima igra veliku ulogu.”

Oblikovanje bonsaija – kada i kako, koliko često?

“Ovdje odgovor nije jednostavan jer ovisi o fazi u kojoj je bonsai. Ako je yamadori (stabalce izvađeno iz prirode), najprije ga treba pustiti da se oporavi od šoka, pa tek onda postupno početi s oblikovanjem. Ako je stabalce kupljeno i spremno za rad, za početnike je dovoljno:

• naučiti gdje odrezati granu
• prepoznati što je višak
• imati grubu ideju kakvu siluetu želite
• istražiti kakve su najčešće forme drveća u prirodi

Velike, grube rezove i jače oblikovanje obično radimo krajem zime ili rano u proljeće (ovisno o vrsti i podneblju), kada se biljka budi i najbolje zacjeljuje.

Žicanje (oblikovanje žicom) je naprednija faza – tu se često rade greške, pa početnicima savjetujem da prvo uče kroz umjereno orezivanje i promatranje reakcije biljke.

Oblikovanje nije “jedan veliki makeover”, nego niz malih odluka kroz godine. Najljepši bonsai često su rezultat puno malih, strpljivih zahvata, a ne jednog velikog “šoka”.

Meni je važno da bonsai izgleda kao da ga ljudska ruka nikada nije dotaknula, da zadrži što je više moguće onaj prirodni osjećaj starog stabla.”

Zimski vs. ljetni uvjeti održavanja bonsaija

Ljeto:

• najveća opasnost je isušivanje supstrata u maloj posudi
• u najtoplijem dijelu dana (posebno na balkonu okrenutom na jug) dobro je blago zasjeniti bonsai ili ga pomaknuti da nije na direktnom podnevnom suncu
• ponekad će trebati zalijevanje i dvaput dnevno

Zima:

• većina naših vanjskih vrsta može biti vani cijelu zimu
• ali bonsai u posudi je osjetljiviji od istog stabla u zemlji
• na kontinentu je dobro zaštititi posudu i korijen od jakog mraza (npr. stavljanjem posude u veću kutiju s izolacijom, na zaštićeno mjesto, bliže zidu kuće)

Najvažnije je izbjeći nagla smrzavanja i otapanja te kombinaciju vjetra i jakog minusa.

Courtesy of andbonsai

Savjeti za kraj: što trebamo imati na umu ako želimo da nam bonsai uspije

• Promatrajte drveće u prirodi, ono je najbolji učitelj forme i kompozicije.
• Ne bojte se pogrešaka i riskirajte; svi smo ih radili i radit ćemo ih i dalje. Ulaganje ljubavi i svog vremena nužno je u ovom hobiju, pa makar ponekad i griješili.
• Ne tražite prebrz rezultat, ali nemojte biti ni potpuno pasivni, tražite odnos sa svojim stablom.
• Otiđite na bonsai radionicu i naučite osnove oblikovanja direktno od nekoga iskusnijeg.

Ako vas nakon godinu-dvije bonsai i dalje veseli, a ne samo “lijepo izgleda na polici”, onda znate da je to hobi koji može postati dio vašeg života.”