Sve o trenutno najpopularnijem estetskom zahvatu koji briše umor s lica i o kojem će se najviše pričati u 2026.
Kristina Mikulić Gazdović9 siječnja, 2026
9 siječnja, 2026
Blefaroplastika se sve češće spominje kao estetski i funkcionalni game changer u svijetu estetskih operacija. S obzirom na porast interesa za suptilne zahvate koji osvježavaju izgled bez dramatičnih promjena, ne čudi što mnogi stručnjaci predviđaju da bi upravo blefaroplastika mogla obilježiti 2026. godinu.
Blefaroplastika, poznata i kao estetska operacija kapaka, više nije rezervirana samo za zrele godine. „Činjenica je da je većina osoba koje se podvrgavaju blefaroplastici starija od 40 godina, međutim trendovi su takvi da se operacija ponekad radi i kod mlađih osoba“, primjećuje prof. dr. sc. Mislav Gjurić, dr. med., specijalist otorinolaringologije i subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata iz Poliklinike Sinteza te dodaje: „Godine same po sebi nisu kriterij za blefaroplastiku. Veću ulogu imaju genetika i životne navike, poput pušenja, izlaganja suncu i svakodnevne njege kože lica.“
No kome je ova operacija kapaka zapravo namijenjena, kada je pravo vrijeme za nju i što zaista možete očekivati od rezultata i oporavka? Donosimo pregled svega što trebate znati prije nego što donesete odluku, bilo da želite ukloniti vrećice ispod očiju ili se želite riješiti spuštenih kapaka, uz savjete stručnjaka.

Emma Stone. Photo: Steve Granitz/FilmMagic/Getty Images
Blefaroplastika je čest odabir među zahvatima koji pomažu osvježiti umoran ili preuranjeno ostario izgled lica. „Idealni kandidati za gornju i donju blefaroplastiku osobe su s viškom kože na gornjim ili donjim kapcima, a za donju blefaroplastiku i osobe s izraženim masnim jastučićima koji stvaraju izgled ‘vrećica’ ispod očiju i daju umoran izgled lica, neovisno o dobi“, smatra dr. Stipo Matić, specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije te vlasnik Poliklinike Matić, dodajući kako su za njega ipak najidealniji kandidati oni koji imaju „realna očekivanja od ovog zahvata“ i nemaju oftalmoloških problema.
Pri tome dr. Gjurić posebno ističe da su idealni kandidati nepušači, općenito dobrog zdravstvenog stanja, te dodaje nekoliko primjera osoba koje se često smatraju kandidatima za blefaroplastiku:
„Rezultat koji se može očekivati je odmoran, svjež i prirodan izgled očiju, a mnogi pacijenti navode da su im osobe koje ne znaju da su se podvrgnuli operaciji komentirale kako izgledaju svježije, kao da su se dobro naspavali“, opisuje dr. Matić, ističući kako se operacija ne izvodi isključivo u estetske svrhe. „Kod pacijenata kod kojih se radi funkcionalna blefaroplastika zbog velikog viška kože gornjih kapaka koji prelazi preko trepavica i sužava vidno polje, može se očekivati poboljšanje vida i proširenje vidnog polja.“
Prirodni rezultat danas je imperativ estetske kirurgije, a upravo individualan pristup čini razliku između osvježenog i „operiranog“ izgleda. Kako ističe dr. Matić, univerzalna rješenja više nemaju mjesto u modernoj blefaroplastici. „Za najbolje i najprirodnije rezultate nužno je pristupiti svakom pacijentu individualno te prilagoditi kiruršku tehniku njegovim anatomskim karakteristikama, umjesto da se ista metoda copy-pastea kod svih“, naglašava dr. Matić.
Podsjeća kako su se ranije često primjenjivale agresivnije tehnike s jednim ciljem – ukloniti što više kože i masnog tkiva. „Takav pristup znao je završiti deformitetima očiju, poput A-frame deformiteta, ili čak postariti pacijenta. Za svjež i mladolik izgled očiju potreban je i volumen u području oko očiju“, objašnjava.
Upravo zato pravilno savjetovanje i odabir tehnike igraju ključnu ulogu. Dok kod pacijenata u 50-im i 60-im godinama masni jastučići često stvaraju dodatnu ‘težinu’ na gornjim kapcima i licu daju umoran, stariji izgled, kod mlađih pacijenata strategija je posve drugačija. „Kod pacijenata u 30-im godinama masne jastučiće volim ostaviti jer njihov volumen daje harmoničniji izgled očima. Ako ih uklonimo, možemo postići suprotan efekt – područje oko očiju može djelovati upalo, prazno i starije nego prije zahvata“, kaže dr. Matić.
Kada govori o tehnikama koje danas daju najbolje rezultate, dr. Matić posebno izdvaja Trifecta Lift. Riječ je o kombiniranom pristupu koji uključuje transkonjunktivalni rez s unutarnje strane kapka, transfer masti u podočnjake i središnji dio lica te završnu CO2 lasersku obradu kože oko očiju. „Ta se kombinacija pokazala kao apsolutni game changer jer rezultira osvježenim i zategnutijim izgledom očiju, ali i cijelog lica“, ističe.
Suvremene tehnologije značajno su unaprijedile sigurnost i preciznost zahvata, što potvrđuje i dr. Gjurić. „Primjena lasera ili radiofrekventnog noža povećava preciznost operacije i smanjuje krvarenje“, objašnjava. Dodaje kako se gornji kapci operiraju isključivo vanjskim, transkutanim rezom, dok se donji kapci mogu operirati vanjskim ili unutarnjim, transkonjunktivalnim pristupom. „Transkonjunktivalna metoda najčešće se koristi kod izraženih masnih jastučića bez značajnog viška kože donjeg kapka.“
Za dodatno osvježenje kože oko očiju dr. Gjurić, uz CO2 laser, navodi i nekirurške opcije poput Plasma Pena, filera, botoxa ili microneedlinga s PRP-om. Ipak, upozorava na njihova ograničenja. „CO2 laser ima dulji oporavak, do tri mjeseca, te zahtijeva strogo izbjegavanje sunca i redovito korištenje zaštitnih krema s faktorom 50+ kako bi se spriječili poremećaji pigmentacije“, naglašava. Dodaje i da su rezultati nekirurških metoda „u pravilu kratkotrajni i često nepredvidljivi“ u usporedbi s kirurškim zahvatom.

Getty Images
Vratimo li se na stvarna očekivanja kao bitan faktor, važno je znati što se operacijom kapaka ne može postići. „Blefaroplastikom se ne korigira položaj obrva, tamni podočnjaci niti bore oko očiju. Nerijetko je blefaroplastika samo dio ‘makeovera’ lica, kod kojeg je potrebno kombinirati facelift, brow lift, podizanje jagodica i razne injekcijske tehnike“, primjećuje dr. Gjurić.
Međutim, nisu svi kandidati podjednako prikladni. Dr. Matić ističe da općenito ne postoje apsolutne kontraindikacije za blefaroplastiku, ali osobe s određenim očnim dijagnozama i sistemskim bolestima imaju povišen rizik od nuspojava i komplikacija. Rizične skupine uključuju osobe s:
Diskrecija je već postala standard kod modernih zahvata. „Područje očnih kapaka vrlo je zahvalno za cijeljenje te nam omogućuje da rezove sakrijemo u prirodne nabore kože ili bore oko očiju“, objašnjava dr. Matić. Budući da cijeljenje može potrajati i do godinu dana, ovaj je pristup vrlo zahvalan.
Kod donje blefaroplastike situacija može biti nešto drugačija. „Kod donje blefaroplastike, ako se radi vanjski rez, on je smješten neposredno ispod trepavica i s vremenom postaje gotovo nevidljiv, dok kod transkonjunktivalne tehnike, koju osobno preferiram, ožiljka na koži uopće nema“, ističe dr. Matić.
Prije donošenja odluke o uklanjanju vrećica ispod očiju ili spuštenih kapaka, važno je biti u potpunosti svjestan rizika. „Blefaroplastika, kao i svaki operacijski zahvat, nosi određene rizike“, upozorava dr. Matić, dodajući kako su detaljne preoperativne procjene nužan korak, ali i da pacijenti moraju biti odgovorni prema sebi i pridržavati se uputa prije i nakon operacije, koje uključuju:
Oporavak je individualan, ali često brži nego što pacijenti očekuju. „Većina podcijeni zahvat jer se gornja blefaroplastika radi u lokalnoj anesteziji, no otok i podljevi mogu biti izraženiji prvih nekoliko dana“, kaže dr. Matić.
Dugotrajnost rezultata ovisi o vrsti zahvata. „Postoje trendovske varijacije blefaroplastike, poput fox eyes ili cat eyes, koje su bile vrlo tražene u posljednje dvije do tri godine i koje su, na sreću, uglavnom otišle u prošlost. Smatram da je za dugoročno najbolje i najprirodnije rezultate dobitna formula uklopiti izgled kapaka u balans s ostatkom lica“, smatra dr. Matić, dodajući kako se očekivano trajanje rezultata kreće od pet do deset godina.
Za mnoge pacijente najteži je korak pronalazak kvalitetnog kirurga. „Pacijenti bi trebali biti odgovorni i sami istražiti kirurge u čije će ruke povjeriti svoje lice. Prije svega, kirurg mora biti specijalist u svom području: specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, maksilofacijalne kirurgije, otorinolaringologije ili oftalmologije koji se bavi kirurgijom oka“, savjetuje dr. Matić. Uz stručnost i iskustvo, ističe i važnost odnosa s pacijentom: „Bitno je da pacijent ‘klikne’ s kirurgom i dobije osjećaj sigurnosti da će se kirurg pobrinuti za njega i u slučaju neželjenih rezultata ili komplikacija, koje se, nažalost, mogu dogoditi.“
Savjetovanje sa stručnjakom ponekad može rezultirati i odlukom da se blefaroplastika ne radi. „Ako pacijenti imaju samo manji višak kože na donjim ili gornjim kapcima, moguće je napraviti CO2 laserski tretman koji može zagladiti sitne bore i zategnuti višak kože“, predlaže dr. Matić.
Kada je riječ o podočnjacima, čestom razlogu zbog kojeg se pacijenti odlučuju za donju blefaroplastiku, postoji i nekirurška opcija. „Ako u području podočnjaka nemamo vidljive masne jastučiće, već samo deficit volumena, odličan je izbor aplikacija hijaluronskog filera. Njime se može postići vrlo prirodan i dugotrajan rezultat koji može trajati godinama, ali isključivo ako ga izvodi iskusan i vješt stručnjak“, zaključuje dr. Matić.