Jeste li ikada osjetili potrebu da slušate nešto što će vas opustiti, odvesti u neki drugi svijet, a istovremeno vas držati fokusiranima i produktivnima? Tu na scenu stupa ambijentalna glazba.
Aleksa Jovanović11 veljače, 2025
Još dok sam u srednjoj školi lutao kroz različite glazbene žanrove i istraživao raznolike zvukove, naišao sam na album koji mi je promijenio pogled na glazbu i otkrio nešto što do tada nisam poznavao niti imao priliku čuti u mainstream svijetu glazbe. No Pussyfooting. Ovaj album Briana Enoa i Roberta Frippa iz 1973. godine ozbiljno je uzdrmao glazbenu scenu i postavio temelje za eksperimentalnu i ambijentalnu glazbu. Umjesto složenih kompozicija, ovaj dvojac odlučio se za dugačke, repetitivne, hipnotične zvučne pejzaže koji su me potaknuli da dublje zaronim u fascinantan ambijentalni svijet i istražim sve učinke koje ostavlja na nas.
No pussyfooting album cover, Fripp & Eno
Za one koji nisu upoznati, ambijentalna glazba žanr je koji vuče korijene još s početka 20. stoljeća, kada je francuski skladatelj Erik Satie skovao termin musique d’ameublement, koji se odnosi na glazbu čija je svrha stopiti se s prostorom. Ipak, pravim ocem ambijentalne glazbe smatra se Brian Eno. Nakon prometne nesreće, dok je bio prikovan za krevet, Eno je slušao tihu, jedva čujnu glazbu u pozadini. Taj ga je trenutak inspirirao da stvori jedan od najvažnijih albuma ovog žanra – Music for Airports (1978). Tim albumom formalizirao je koncept ambijentalne glazbe, stavljajući naglasak na atmosferu umjesto na tradicionalnu strukturu pjesme.
Od tada je žanr evoluirao, razvio brojne podžanrove i proširio se na različite sfere umjetnosti, medija i svakodnevnog života. Ne pripada samo jednoj kulturnoj tradiciji, već funkcionira kao univerzalni jezik koji se koristi u raznim područjima umjetnosti i svakodnevice. U suvremenom društvu prisutan je u filmovima, video igrama, glazbenoj terapiji, pa čak i u reklamama. Zvučni pejzaži urbanih sredina – od kiše i vjetra do gradske prometne gužve – postali su ključni elementi ambijentalne glazbe, povezujući je s iskustvima suvremenog života.
Brojne studije pokazale su da ambijentalna glazba može imati višestruke pozitivne učinke na zdravlje i opće stanje uma.
Dokazano je da ambijentalna glazba može poboljšati kvalitetu sna i samim time pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Jedan od glavnih uzroka nesanice danas je teškoća pri uspavljivanju i nemogućnost brzog tonjenja u san. Istraživanja su pokazala da slušanje ambijentalne glazbe prije spavanja može značajno smanjiti te probleme. Elementi ovakve glazbe često evociraju pozitivna sjećanja i osjećaje, pomažući u smanjenju stresa i negativnih misli, što olakšava proces uspavljivanja.
Osim što pomaže pri spavanju, ambijentalna glazba također može poboljšati fokus i produktivnost. Istraživanje Sveučilišta Florida National pokazalo je da slušanje ambijentalne glazbe tijekom učenja može smanjiti stres i tjeskobu, što dovodi do poboljšane produktivnosti i funkcije mozga. Minimalistički i često repetitivni ritmovi i zvukovi umiruju osjetila slušatelja, snižavaju krvni tlak i usporavaju rad srca, stvarajući optimalne uvjete za koncentraciju. Dodatna istraživanja pokazuju da ambijentalna glazba može regulirati brzinu i način disanja, dovodeći nas u stanje opuštenosti i smirenosti.
Osim svojih dobrobiti za psihofizičko stanje, ambijentalna glazba izuzetno je zahtjevan umjetnički pravac koji kombinira glazbenu virtuoznost i poznavanje zvučnog dizajna. Neki od najpoznatijih autora ovog žanra su Brian Eno, Robert Fripp, Aphex Twin, Biosphere, Hiroshi Yoshimura, Loscil, Hildur Guðnadóttir, Autechre, Sleep Research Facility i William Basinski.
Ako dosad niste istraživali svijet ambijentalne i eksperimentalne glazbe, možda je upravo sada pravo vrijeme da joj pružite priliku. Bez obzira na to želite li poboljšati kvalitetu sna, povećati fokus, smiriti um ili se barem nakratko udaljiti od svakodnevnog stresa, ambijentalna glazba može postati vaš savršeni izbor za bijeg i sigurno utočište – mjesto gdje zvukovi ne zahtijevaju vašu punu pažnju, ali vas suptilno oblikuju i vode u novi svijet. Jedini savjet koji vam mogu dati jest – budite strpljivi i otvorenog uma. Ovakvoj glazbi treba vremena da vas obuzme, postane prirodna i stvori mali mjehur mira, ali vjerujte mi, isplati se. Primijetit ćete kako vas svaki šum i ton sve više privlače i pozivaju na dublje istraživanje ovog čarobnog glazbenog žanra.
