Mornarska majica: Uzbuđenje, kontroverze i vječni chic skriveni u prugama
Petar Trbović
29 lipnja, 2024
Petar Trbović
29 lipnja, 2024
Mornarska majica, kao i prugice općenito, jedan su od onih klasika koji je nadživio trendove, izdigao se iznad mode, nadrastao fenomene, pobijedio vrijeme… Njezina prošlost toliko je uzbudljiva da bi, kad bi kojim slučajem bila lik, ispisivala najuzbudljivije romane ili scenarije najnapetijih filmova.
Klasična mornarska majica, popularna bretonka, za Francuze je simbol nacionalnog ponosa i nasljeđa čija priča počinje 1858. godine kad je zakonom propisano da postaje dio službene uniforme francuske mornarice. Zakon je precizno definirano točno 21 bijelu prugu dvostruko širu od 20 do 21 tamnoplave. Uvriježeno je mišljenje da brojka simbolizira 21 Napoleonovu pobjedu, ali smatra se da pravi razlog iza toga leži naprosto u mogućnosti ondašnjih tkalačkih strojeva. Prugasta mornarska majica bila je praktična jer se jednostavno navlačila preko glave, nije imala dugmad koja bi zapinjala u mreže, a uzorak je bio dobro vidljiv, što je spasilo živote nebrojenim mornarima koji bi s broda pali u more jer su bili lakše vidljivi. Mornarske prugice uskoro su postale popularne u svim slojevima društva, pa čak i onima najvišima.
Slavna Coco Chanel, ljetujući na sjeveru Francuske, bila je fascinirana odorama mornara pa je 1917. godine dizajnirala kolekciju koja je izazvala pomamu među francuskim aristokratkinjama. Mornarska majica opuštenog kroja i bijele ležerne hlače širokih nogavica bili su za nju još jedna snažna vizija ženske emancipacije i oslobađanja. Prugice su tako dospjele u mondena ljetovališta, a porastom popularnosti ljetovanja i odlaska na plažu prugice su preplavile sve, od kupaćih kostima do suncobrana. Radnička klasa brzo je prihvatila trend među bogatima koji se nezaustavljivo širio.
Povijest pruga, doduše, sve do sredine 19. stoljeća bila je kontroverzna i s negativnim konotacijama. Michel Pastoureau, francuski profesor srednjovjekovne povijesti i ekspert za tumačenje zapadnjačke simbolike i autor knjige „The Devil’s Cloth, History of stripes“, u predgovoru za knjigu „Rayures, une historie culturelle“ („Pruge, kulturna povijest“, op.a.) srednjovjekovne pruge naziva simbolom nereda i prijestupa.
„Na slikama, jednako kao i na ulici, prugasta odjeća ili objekti učestalo su korišteni kao obilježje svih onih koji su se stavili izvan društvenog poretka, bilo zbog uvjerenja ili slabosti, zato što su obavljali nedolične poslove ili zanate, ili pak zato što nisu bili kršćani“. Tako su pruge na Zapadu kroz cijeli srednji vijek obilježavale prijestupnike zakona, kriminalce i osuđenike, luđake, sluge, prostitutke i heretike. Svi oni su, prema tadašnjim uvjerenjima, kršili društveni poredak baš kao što pruge kromatski i vizualno krše ustaljeni sklad.
Od zatvorske uniforme do obožavanog outfita holivudskih zvijezda trebalo je proći puno vremena, ali pruge su uvijek zadržale obilježje bunta. Trinaest vodoravnih crvenih i bijelih pruga na američkoj zastavi bile su simbol zemalja u otporu za oslobođenje od britanskog kolonijalizma. I američka i francuska revolucija za oslobođenje prigrlile su pruge kao simbol. Bunt je s vremenom iz srednjovjekovnog negativnog počeo dobivati pozitivne konotacije, ali posve je jasno da je pritajena simbolika zauvijek ostala prisutna. Mornarsku majicu obožavale su najveće holivudske zvijezde, od Marlona Branda do Jamesa Deana, ali ono što ih je nedvosmisleno uzbuđivalo bio je upravo taj neizgovoreni bunt. Filmski likovi Michael Corleone (Al Pacino) u „Kumu“, Gordon Gekko (Michael Douglas) u „Wall Streetu“, Fernand Naudin (Lino Ventura) u „Les Tontos Fingueurs“ i Alexandre Stavisky (Jean-Paul Belmondo) u filmu „Stavisky“ odreda nose mornarske pruge kao odmetnici, kriminalci i predstavnici podzemlja.
Mornarska majica jednako je neodoljiva bila i njihovim ženskim kolegicama, pa najveće filmske dive od Audrey Hepburn, preko Brigitte Bardot, do Marylin Monroe pamtimo u ikoničnim outfitima s mornarskom majicom. Iz društvenog i sociološkog konteksta mornarska majica selila se kroz sport te potom u modu. Pritom je mijenjala boje, širinu pruga i njihove smjerove, vizualno se, jednako koliko i simbolički, poigravala našim vidom, pažnjom i emocijama. Osim Coco Chanel, svoj hommage mornarskoj majici 1966. dao je i legendarni Yves Saint Laurent, učinivši je hiperženstvenom. Francuska dizajnerica Sonia Rykiel dodala joj je boje te spoj pruga različitih boja s crnima pretvorila u vlastiti trademark. Paul Smith potpuno eklektičnim šarenilom svojih gotovo da je redefinirao naš doživljaj muške prugaste košulje i engleske klasike općenito. Vrlo često, njegova naoko jednostavna fino krojena klasika izvana otkrit će vam pravu rapsodiju prugastih podstava barem iznutra. Dekadentne pruge često je koristio Christian Lacroix, a monokromatske Moschino.
Ipak, dizajner koji je bez sumnje upravo samu mornarsku majicu u njezinom najizvornijem obliku upisao u modnu vječnost bio je Jean-Paul Gaultier. Njegova inspiracija mornarima i mornarskom majicom pratila ga je kroz više od 40 godina karijere te postala simbol kuće Gaultier, ali i simbol najvrjednijeg francuskog modnog nasljeđa baš poput Chanelove male crne haljine. „Uvijek sam obožavao grafički, arhitekturalni aspekt pruga. Majka me znala odijevati u mornarske majice. One idu sa svime, nikad nisu demode i vjerojatno nikad niti neće to biti.“ Gaultierov „Le Male“, muški parfem u erotiziranom flakonu u obliku muškog torza odjeven u mornarsku majicu sve do današnjih dana jedan je od najprodavanijih mirisa svih vremena.
Kroz osamdesete godine mornarska majica postala je i jedan od simbola seksualne revolucije i oslobađanja gay zajednice. Dobrim dijelom za to su zaslužni umjetnici kao što su Tom of Finland ili pak redatelj Rainer Fassbinder, čiji kultni film „Querelle“ iz 1982. priča priču o mladom mornaru i evoluciji njegove seksualnosti. Noseći slavnu mornarsku majicu, on postaje ultimativna fantazija, ikona, ultraseksualizirani gay simbol.
I ovog ljeta mornarska majica ultimativni je it komad, prisutna u nebrojenim dizajnerskim kolekcijama. Louis Vuittonove su šarene na lepršavim siluetama, dok Daniel Roseberry za Schiaparelli složene forme i krojeve kombinira s tradicionalnima mornarskima. Duran Lantink nimalo tipične, ali za brend prepoznatljive potpuno predimenzionirane forme komada koji stvaraju efekt distorzije tijela nadopunjuje i pojačava uzorkom plavih i bijelih prugica. Kod Bottega Venete klasične navy pruge dolaze s efektom kao da su ručno obojene na košuljama i haljinama, ili pak kao čupavi puloveri od najfinijeg mohera. Chanelova fina pletiva u mornarskom uzorku inspirirana bretonkom dolaze u formi topića na bretelice pa sve do končanih oversized pulovera. Marnijeve pruge su eklektične, dok one sportske kod Miu Miu i Driesa Van Notena podsjećaju pomalo na bejzbolske dresove i oversized polo majice.
Za modnu plovidbu ni ovog ljeta nije vam potrebna jahta, dovoljna je samo fantastična mornarska majica koju ćete s lakoćom kombinirati u bilo koje doba dana i u bilo kojoj prilici. Ona je i danas jednako bezvremenska i uzbudljiva: na it djevojkama na ulicama Pariza, Ljubljane ili Beograda, kao i na ribarima s dalmatinskih otoka ili s neke bokokotorske rive. Njezina simbolika rasteže se od duboko ukorijenjene stvarnosti do modne fantazije koja živi vječno, potpuno imuna na test vremena.