Bazerdžan - concept store na sarajevskoj Baščaršiji u misiji očuvanja tradicije

U Sarajevu, kroz koji tiho teče opjevana Miljacka i vrludaju rijeke burne prošlosti, tamo na Baščaršiji gdje se stoljećima neumorno trgovalo i stvaralo, svoje je mjesto pod suncem jednog vrućeg ljeta 2016. pronašao Bazerdžan.

Skučivši se tada iza prozora šarmantnih metalnih okvira ispisanih stihovima sevdalinki, konceptualna trgovina stala je uz bok tradicionalnim bazerdžanima koji svjedoče o bogatoj sarajevskoj ostavšini odolijevajući upornim nastrajima modernih vremena. No, iako malen, Bazerdžan je na svoje putovanje krenuo s velikom misijom. Potaknut željom da sačuva prošlost i kulturu BiH od čvrstog stiska zaborava, oko sebe je okupio lokalne talente, zanatlije, umjetnike i osobenjake, a u godinama koje su uslijedile nadahnuće tradicijom isprepleo je u jedinstvenu simbiozu s inovativnošću, tehnologijom i pečatom današnjice. U mislima njegove osnivačice Zane Karkin, ideja o Bazerdžanu kuhala se polako, a posebno bi glasno odjekivala na povratcima Sarajevu s putovanja. Tada bi, šečući ulicama svog rodnog grada, postala još bolnije svjesna utjecaja globalizacije i propasti tradicije koju otima generička plastika bez priče i duše. “U gradu tako bogate i raznolike povijesti postalo je gotovo nemoguće pronaći nešto autentično i posebno”, prepričava Zana prisjećajući se trenutaka kada je Bazerdžan bio tek misao.

Umjesto da prekriženih ruku svjedoči propasti očekujući da će se s onim što ju tišti uhvatiti u koštac netko drugi, odlučila je sama biti promjenom. Kako bi Sarajevu ponudila nešto vrijedno oko sebe je okupila tim predanih kreativaca, slobodnih umjetnika i nezavisnih dizajnera, a Bazerdžan je u toj slozi i zajedništvu postao spomenikom entuzijazmu, neumornom traganju za idejama i strasti koje se odbija predati u ruke učmalosti i pesimizmu. Bazerdžan je u zajednicu povezao i kožare, sakupljače i prerađivače vune, krojače, zanatlije svih vrsta čije neumorne ruke još pamte znanja nekih prošlih vremena, dajući priliku lokalnim zajednicama u ruralnim krajevima zemlje za koje rijetko tko mari. U svijetu koji se okreće brzo, stvari gube vrijednost, a autentičnost nemilice guta globalizacija, Bazerdžan je odlučio napraviti razliku i  pokazati što znači održivost i društveno odgovorno poslovanje u punom smislu tih riječi. Slavljenje ljepote lokalnog stvaralaštva, besprijekorna izrada isprepletena starim zanatskim znanjem, prirodni materijali poznatog podrijetla, te inzistiranje da svaki predmet ima posebnu priču postali su dijelom njegove filozofije. Sve to sažeo je slogan “For Sarajevo, with love”.

U srcu Bazerdžana nalazi se suradnja. “On je mnogo više od mjesta namijenjenog kupovini, on je hub koji okuplja marljive i talentirane pojedince u čije smo stvaranje uključeni od samog početka”, objašnjava Zana te dodaje: “Mi vjerujemo u dobre proizvode no više od toga vjerujemo u ljude koji dijele naše vrijednosti.” Bilo da je riječ o mladom sarajevskom umjetniku koji dizajnira nakit, neprežaljenom majstoru Ibri koji je vrijedno izrađivao kožne torbe ili pak grupi žena koje u nekom zabačenom selu pletu, šiju i vezu narodne nošnje, svatko u Bazerdžanu ima svoju ulogu i svoj neprikosnoveni doprinos, a kao rezultat nastaju jedinstveni predmeti u ekskluzivnim, limitiranim kolekcijama. No, osim vrijednosti i principa od kojih ne odstupa, oaza kreativnosti na Baščaršiji razlikuje se od drugih i po tome što dizajnira vlastitu liniju odjeće i modnih dodataka. U rukama inhouse tima, Bazerdžan Wear predstavlja pravu meku kreativnih ideja koja odražava pravo bogatstvo pojedinačnih talenata, ali i moć predanosti i timskog rada, a kroz čije se produkte povijest i tradicija isprepliću s današnjicom na nevjerojatno domišljate načine. 

Spomenut ćemo tek neke. Kako bi sačuvala uspomenu na svoje bake i prabake uz koje je odrastala u Jajcu, ali i jedan vrijedan dio zajedničke povijesti, Ina Čano je dizajnirala kolekciju haljina i majica ukrašenih ornamentima koji su nadahnuti tradicionalnim tetovažama bosanskih katolkinja. Ceremonija tetoviranja koja se nazivala “sicanje” ili “bocanje” provodila se iscrtavanjem motiva iglom, ugljenom i medom, a tipični motivi tetovaža su u vrijeme prodora Otomanskog carstva postali simbolom otpora, očuvanja vjerske pripadnosti, te duhovnog i kulturnog identiteta. U Ininoj kolekciji za Bazerdžan oni su postali ukras na odjeći, ali i simbolični podsjetnik na povijest te raznolikost kulturnih identiteta. U drugoj kolekciji svoje je mjesto pod svjetlima reflektora pronašla bosančica, gotovo zaboravljena verzija bosanskog pisma koja se koristila u srednjem vijeku, kultna sarajevska Vijećnica te impresivni spomenik bitci kod Sutjeske na Tjentištu. Dovitljivi Bazerdžan tim odao je počast i mitskim bosanskim vilama, a mladi umjetnik Kemil Bekteši svoju je kolekciju u zemljanim tonovima posvetio antičkoj butmirskoj kulturi, neolitskoj kulturi koja se razvila uz obale rijeke Bosne, a čija nas umjetnost i zanatske vještine nastavljaju nadahnjivati do danas. U suradnji sa ženama iz folklornog ansambla “Modrački mornari” iz sela Šerići, za Bazerdžan su kreirane haljine nadahnute tradicionalnom muslimanskom odjećom iz Podrinja, izrađene ručno od pletenog platna i ukrašene izvezenim cvjetnim motivima, a popularni brend Werkstatt na svoj je ekscentrični metalni nakit za Bazerdžan ispisao stihove sevdalinki. Lista bi mogla ići zauvijek.

Osim autentičnih simbola BiH na koje rado podsjeća, Bazerdžan okuplja zbilja izuzetne pojedince potičući svu rapsodiju talenata i znanja, posebice onog zanatskog koji često balansira na marginama zaborava. S posebnom se toplinom u glasu Zana prisjeća kožara Ibrahima Kazazića čije su vrijedne ruke do posljednjeg daha izrađivale sve kožne torbe. “Nedostaje nam Ibro”, govori Zana, “i ne samo zbog toga što je kod njega svaki šav trebao biti savršen već i zbog poslovne etike kakva se danas rijetko viđa. Ibro bi unaprijed znao koja od naših ideja neće izgledati dobro i to bi nam jasno rekao. A riječi ‘pomicanje rokova’ nisu postojale u njegovom vokabularu”. Nakon Ibrinog odlaska, njegov je posao preuzela obitelj iz Visokog koja se kožarstvo bavi generacijama. A kad smo kod magije starih zanata, na policama Bazerdžana krije se i nakit poznat pod imenom ELIRD koji stvaraju vrijedne ruke Ene Mulavdić i Ebrahime Mohammadiana. U svojoj radionici na Baščaršiji, Ena i Ebrahim stvaraju čudesan fantazmagorični nakit isprepličući čak trideset različitih zanata od kojih su neki, poput tehnike negativne intarzije, izuzetno stare i rijetke. Nevjerojatan nakit izrađuje i umjetnik Benjamin Kavazović koji na osebujan način povezuje skulpturu i dizajn kako bi svojim radom prenio sve emocije koje nas povezuju u ljudskosti. 

Zbog sve siline talenata koje je okupio pod istim krovom, Bazerdžan je početkom prošle godine dobio ekstenziju – sestrinsku konceptualnu trgovinu na prvom katu stana u jednoj od najprometnijih sarajevskih ulica, Titovoj. U ambijentu ispunjenom divnim komadima namještaja tvrtke Zanat iz Konjica, koji je tradicionalno drvorezbarstvo podigao na svjetski nivo, smjestili su se pomno probrani modni komadi bosanskohercegovačkih dizajnera, umjetnička djela, nakit, detalji namijenjeni dekoru te još štošta. Čitava filozofija pratila je onu prvotnu zamisao. Kreirati prostor u kojem vrijeme sporije teče, a stvari imaju vrijednost.

For Sarajevo, with love. Jer nikako drugačije niti ne može.