Kad zapravo postajemo odrasli? Evo što kaže znanost

Dugo se vjerovalo da se prefrontalni korteks (dio mozga zadužen za donošenje odluka i kontrolu impulsa) u potpunosti razvija tek oko 25. godine. To je, navodno, bila granica nakon koje postajemo „pravi“ odrasli. No to zapravo nije točno. Riječ je o mitu koji se godinama ponavljao, vjerojatno zbog starijih istraživanja u kojima su znanstvenici proučavali snimke mozga ljudi do 25. godine. Ali nije ni važno, čuli smo broj „25“ i prihvatili ga. Vjerojatno zato što je dobro zvučalo. Svi smo bili pomalo blesavi sa 23, zar ne?

Ako vas, međutim, zanima kad naš mozak uistinu doseže određenu razinu zrelosti, nova studija (ne samo entuzijastični TikToker) mogla bi ponuditi prilično čvrst odgovor. Prema istraživačima sa Sveučilišta Cambridge, koji su skenirali mozgove oko 4.000 ljudi u dobi od nula do 90 godina, mozak ostaje u adolescenciji sve do ranih tridesetih, kada dosežemo svoj „vrhunac“. Da, dobro ste pročitali: nismo potpuno odrasli dok ne navršimo otprilike 32 godine. Dobra vijest za sve koji s 28 još uvijek nemaju sve posloženo. Imate vremena!

U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications navodi se da mozak tijekom života prolazi kroz pet širokih faza razvoja strukture, podijeljenih na četiri ključne „točke preokreta“ u kojima se njegova organizacija preslaguje. „Dječji mozak“ traje od rođenja do prve prijelomne točke oko devete godine, kada prelazi u „adolescentsku“ fazu – razdoblje koje u prosjeku traje sve do 32. godine.

IMDb

„Rane tridesete donose prelazak neuronskih veza u odrasli način funkcioniranja“, piše Fred Lewsey sa Sveučilišta u Cambridgeu. „To je najduže razdoblje, koje traje više od tri desetljeća. Treća prijelomna točka javlja se oko 66. godine i označava početak faze ‘ranog starenja’. Konačno, faza ‘kasnog starenja’ nastupa oko 83. godine.“

Ispada da je ovo istraživanje prilično značajno. „Ovo je prva studija koja je uspjela prepoznati glavne faze razvoja moždanih veza kroz ljudski život“, kaže dr. Alexa Mousley, Gates Cambridge stipendistica i voditeljica istraživanja, dodajući kako „te faze daju važan kontekst za razumijevanje u čemu je naš mozak najbolji, ali i najranjiviji, u različitim razdobljima života.“

No nemojte se previše zanositi, to ne znači da odjednom postanete pametniji čim dosegnete magičnu brojku 32, koliko god bi neki od nas voljeli da je tako. Točnije bi bilo reći da se struktura mozga tada stabilizira i da se nakon toga ne mijenja dramatično još narednih 30-ak godina. Prema istraživačima, to se poklapa s „platoom u inteligenciji i osobnosti“ koje su zabilježile druge studije. Možda ipak nije tako sjajno?

Drugim riječima, počinjemo se sve više držati svojih uvjerenja. Što barem djelomično objašnjava zašto ne možete uvjeriti svoje boomer roditelje ni u što kad jednom odluče što misle. E pa, znanost je rekla svoje.

Vogue.co.uk