Što se događa s našim tijelom kad jedemo najzdravije voće na svijetu svaki dan?

Bilo da ih pijemo u toploj vodi ujutro, cijedimo preko salate u podne ili gledamo kako ukrašavaju rub čaše s koktelom subotom navečer, limun se već dugo smatra pouzdanim izvorom vitamina i saveznikom zdravlja. Sadrži vitamin C, antioksidanse i prirodne kiseline koje potiču metabolizam i jačaju imunološki sustav. Popularnoj jutarnjoj čaši vode s limunom pripisuju se čak i probavne koristi. No koliko u tome ima istine i što se zapravo događa u tijelu ako limun konzumiramo svaki dan?

Prednosti vode s limunom, ali i savjeti kako je ne piti

Da se tijelo i lice ne bi „skupili“ od koncentrirane kiseline, limun je najbolje konzumirati razrijeđen, primjerice kao topla, blago mlaka voda s limunom ujutro, ritual koji se već godinama povezuje s wellness rutinskim navikama. Ako je pijemo na prazan želudac, navodno ubrzava metabolizam, potiče detoksikaciju i daje energiju za dan koji slijedi. I to je doista točno: limunov sok potiče lučenje žuči, čime aktivira probavu i pomaže tijelu u preradi masti.

Antioksidansi i biljni spojevi u limunu dodatno podržavaju prirodne procese čišćenja jetre i bubrega. Zanimljivo, iako limun ima izrazito kiseo okus, on djeluje alkalno u tijelu. Biokemijska posebnost koja pomaže mnogima da održe ravnotežu između kiselina i baza u organizmu.

No postoji jedan problem: u previše toploj vodi limun gubi većinu svog vitamina C. Kad temperatura vode pređe 60 stupnjeva, vitamin C se razgrađuje. Dakle, ako limunovu vodu pijete i radi jačanja imuniteta, važno je da ona bude mlaka, ne vruća.

Karola G

Limun je zdrav, ali koliko ga treba?

Za jutarnju čašu vode obično je dovoljna polovica limuna. No koliko limuna trebamo pojesti da osjetimo njihove prave blagodati? Postoji jednostavno pravilo: jedan limun sadrži oko 50 miligrama vitamina C, otprilike polovicu količine koju ima velika naranča, ali s manje šećera i više antioksidativnih biljnih spojeva. Time se može pokriti gotovo polovica dnevne potrebe za vitaminom C.

Ako svaki dan konzumirate sok od dva limuna, bilo kao svježe iscijeđen napitak, dodatak vodi ili preljev za salatu, unosite otprilike 100 miligrama vitamina C, što odgovara preporučenoj dnevnoj dozi.

Mogu li limuni pomoći kod bubrežnih kamenaca?

Znamo da limuni obiluju vitaminima i jačaju imunitet, no manje je poznato da pomažu i bubrezima. Istraživanja pokazuju da limuni mogu spriječiti nastanak bubrežnih kamenaca. To je važno jer se procjenjuje da će svaka deseta osoba tijekom života razviti bubrežne kamence: sitne, ali vrlo bolne kristale koji nastaju kad se minerali u bubrezima zgrušavaju i talože.

Limunov sok sadrži visoko djelotvoran oblik citrata, odnosno limunske kiseline, koja povećava razinu citrata u urinu i veže višak kalcija prije nego što se formiraju čvrsti talozi. Osim toga, sprječava povezivanje sitnih kristala kalcijeva oksalata u veće, bolne kamence.

Limuni pomažu tijelu u borbi protiv stresa

Ali to nije sve: agrumi su pravi čuvari stanica. Brojne studije potvrđuju da su limuni bogati zaštitnim biljnim spojevima koji štite stanice od oksidativnog stresa, procesa povezanog s bolestima srca i krvnih žila, kroničnim zatajenjem bubrega, nekim vrstama raka te kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti.

Limun može poboljšati izgled kože

I naša koža ima koristi od limuna: vitamin C igra ključnu ulogu u stvaranju kolagena, strukturnog proteina koji održava kožu čvrstom, glatkom i elastičnom. Jednostavno rečeno: bez vitamina C tijelo ne može proizvesti stabilan kolagen. Vitamin C iz limuna jača krvne žile i potiče mikrocirkulaciju, važnu za zdrav, ujednačen i svjež ten.

Osim toga, vitamin C štiti kožu od slobodnih radikala koji uzrokuju stres, UV zračenje i zagađenje. Tkivo se bolje opskrbljuje hranjivim tvarima, pa koža učinkovitije upija ono što joj treba. Redovito konzumiranje limuna tako može prirodno doprinijeti svježijem i čišćem tenu, naravno, uz uravnoteženu prehranu, dovoljno sna i zdrav način života.

Vladimir Gladkov

Limunova korica: skriveni izvor antioksidansa

Kad je riječ o antioksidansima, posebno zanimljiva je korica limuna, točnije bijeli sloj ispod nje, mezokarp. On sadrži flavonoide, biljne spojeve koji snažno djeluju protiv upala u tijelu. Ni eterična ulja iz limunove kore ne treba podcijeniti: potiču rad jetre, lagano ubrzavaju metabolizam i imaju blago antibakterijsko djelovanje.

Zato se korica ne bi trebala bacati. Može se naribati preko jela ili dodati u vodu u tankim kriškama. Važno je, međutim, koristiti isključivo organske limune, jer se konvencionalni često premazuju voskom.

Miris limuna i njegovo djelovanje na raspoloženje

I sam miris svježe narezanog limuna može učiniti više nego što mislimo. Istraživači su otkrili da eterično ulje limuna mjerljivo djeluje na tijelo i raspoloženje: sudionici jedne studije pokazali su bolje raspoloženje i veću aktivnost živčanog sustava nakon udisanja mirisa limuna (znak da tijelo prelazi u budno, ali opušteno stanje).

Limun poboljšava i apsorpciju željeza

Svakodnevna konzumacija limuna može poboljšati iskorištavanje hranjivih tvari. Limunska kiselina veže biljno željezo i čini ga dostupnijim tijelu. Samo nekoliko kapi limuna preko salate ili avokado tosta može višestruko povećati apsorpciju željeza, što je posebno korisno za vegetarijance.

Limun ima i dokazano antibakterijsko djelovanje: limunov sok može smanjiti broj bakterija u usnoj šupljini, osvježiti dah i neutralizirati neugodne mirise, a da pritom ne naruši prirodnu ravnotežu bakterija u ustima, naravno, ako se pije razrijeđen i umjereno.

Koliko je limuna dnevno zdravo konzumirati?

S pH vrijednošću oko 2, limunov sok spada među izrazito kiselu hranu, što nije iznenađenje za svakoga tko je ikad zagrizao krišku limuna. No to znači i da pretjerana konzumacija (primjerice tri ili više limuna dnevno) može nadražiti zube i želudac. Dugoročno, svakodnevno ispijanje čistog limunovog soka može oštetiti zubnu caklinu jer kiselina omekšava zaštitni sloj zuba i čini ih osjetljivijima na hladnoću, toplinu i slatkoće.

Zubari zato preporučuju uvijek piti limunov sok razrijeđen, po mogućnosti na slamku, i izbjegavati pranje zubi barem 30 minuta prije i nakon konzumacije. Kod osoba sklonih refluksu ili žgaravici, limunov sok je bolje piti nakon jela. Ako se pretjeruje s količinama, visoka razina kiseline može dodatno opteretiti bubrege jer višak kiseline mora biti izlučen. U rijetkim slučajevima mogu se javiti i alergije na agrume, najčešće u obliku svrbeža u ustima.

Ukratko: limun koristi tijelu samo ako se konzumira umjereno i razrijeđeno.

Najbolje je uživati u svježem limunu

Ako želite iskoristiti sve zdravstvene prednosti limuna, uvijek birajte svježe plodove. Sok iz žute plastične boce možda ima okus po limunu, ali kemijski s njim nema mnogo zajedničkog. Tijekom pasterizacije uništavaju se osjetljivi sastojci poput vitamina C, gube se enzimi, a konzervansi produžuju rok trajanja, ali ne i korisnost za tijelo.

Za kraj, mali savjet: da limuni što dulje zadrže svježinu, aromu i vitamin C, čuvajte ih u pretincu za povrće u hladnjaku. Ako volite imati zalihu, limune možete i zamrznuti, prepolovljene, narezane na kriške ili iscijeđene u obliku kockica leda od limuna.

Vogue.de