Lista najčešće kopiranih umjetnika i redatelja u AI promptovima 2025. mogla bi vas iznenaditi

S umjetnom inteligencijom imam tipičan love-hate odnos. Ponekad je smatram jednom od najvećih revolucija u ljudskoj povijesti, a ponekad, u epizodama kad doslovno doživljavam mentalni slom, najvećom besmislicom za koju ne mogu vjerovati da uopće postoji dilema hoće li zamijeniti čovjeka, bilo u kreativnoj ili bilo kojoj drugoj industriji. Da budemo jasni, istina je negdje na pola puta. Najviše zbog toga što se AI, točnije programi temeljeni na njemu, ograđuju od neprestanog igranja s tuđim autorskim pravima, pod poznatom parolom da ne kopiraju postojeća djela, već stvaraju nova – na temelju statističkog učenja obrazaca iz velikih skupova podataka (da, i od tog izraza može vam se zavrtjeti u glavi). U praksi to znači da određeni program, primjerice, ne „uzima“ sliku Rembrandta, nego „uči“ kako Rembrandt koristi boje i poteze kistom, pa primjenjuje slične obrasce u potpuno novoj slici.

Nisam ovo ime navela slučajno. Naime, najnovije istraživanje pokazuje da je Leonardo da Vinci među najčešće kopiranim slikarima za generiranje AI slika i videozapisa na poznatoj platformi Midjourney. Studiju je proveo Kapwing, analizirajući kako korisnici u svojim AI projektima koriste poznata imena i stilove, točnije čije ime najčešće navode u svojim promptovima. Ukupni uzorak obuhvatio je 4.929.594 prompta, što pokazuje koliko često korisnici koriste reference iz stvarnog svijeta, od arhitekture do filma i umjetnosti, prilikom rada s umjetnom inteligencijom.

Instagram @kylieclayborne

Mucha, Rembrandt i Da Vinci najkopiraniji slikari

Kapwing je otkrio da je češki umjetnik Alphonse Mucha, poznat po posterima, ilustracijama i dekorativnim panelima u stilu Art Nouveau, najčešće korišten u Midjourney promptovima – njegovo ime pojavilo se u 230.794 prompta, gotovo dvostruko više od sljedećeg na listi, Rembrandta, nizozemskog baroknog slikara i grafičara, koji je ostavio više od 600 slika, 300 crteža i preko 2.000 grafika, a najpoznatiji je po portretima, autoportretima i povijesnim scenama poput Noćne straže. Slijede Leonardo da Vinci, renesansni polimat, autor Mona Lise, Posljednje večere i Vitruvijevog čovjeka. Norman Rockwell bio je američki ilustrator poznat po više od 4.000 umjetničkih djela, uključujući naslovnice za The Saturday Evening Post, u kojima prikazuje svakodnevni život SAD-a s izuzetno promišljenim detaljima. Gustav Klimt, austrijski simbolist i vođa Bečke secesije, autor je prepoznatljivih djela poput Portreta Adele Bloch-Bauer i Poljupca, u kojima povezuje simboličke motive, secesijske kompozicije i upotrebu zlata. Konačno, na listi je i Salvador Dalí, španjolski nadrealist, poznat po djelima kao što su Postojanost pamćenja i Metamorfoza Narcisa, gdje kombinira snove, iluziju i paradoksalne pejzaže, ostavljajući trajan utjecaj na nadrealizam i vizualnu kulturu 20. stoljeća.

Instagram @corapursley

Nitko kao Wes Anderson

Kada je riječ o redateljima, Wes Anderson predvodi s 92.378 promptova. Poznat po jedinstvenom vizualnom identitetu, simetričnim kadrovima i retro paletama boja, autor filmova The Grand Budapest Hotel, Moonrise Kingdom i The Royal Tenenbaums čini se nepresušnom inspiracijom za druge autore. Na drugom mjestu je Tim Burton, poznat po filmovima poput Edward Scissorhands, Beetlejuice i Corpse Bride. Slijede Christopher Nolan, britanski redatelj i scenarist, kojeg dobro pamtimo po kompleksnim, a upečatljivim filmovima kao što su Inception, The Dark Knight trilogija i Interstellar, te Ridley Scott sa svojim epskim i znanstveno-fantastičnim ostvarenjima poput Alien, Blade Runner i Gladiator. Guillermo del Toro, čiji je Frankenstein ove godine imao premijeru (uskoro i na Netflixu), proslavio se mračnim fantastičnim pričama i vizualno bogatim filmovima poput Pan’s Labyrinth i The Shape of Water, i također je na ovoj listi. Konačno, tu je Stanley Kubrick, autor kultnih filmova poput 2001: A Space Odyssey, A Clockwork Orange i The Shining.

Courtesy of TPS Productions/Focus Features © 2025 All Rights Reserved.

Postoji izreka da „samo zato što možeš, ne znači da to trebaš i učiniti“, a posebno je primjenjiva u kontekstu generičkog AI-a koji stvara djela po uzoru na poznate umjetnike. S kreativne strane, umjetnici poput Wesa Andersona razvijali su svoju estetiku kroz nebrojene sate promišljanja, eksperimentiranja i kreiranja, a mogućnost generiranja slika koje nalikuju njegovom stvaralaštvu nesumnjivo umanjuje vrijednost i trud umjetničkog procesa. Štoviše, to se radi bez njihove suglasnosti ili naknade.

Sjetimo se kako su ovog proljeća naši feedovi bili preplavljeni slikama koje imitiraju prepoznatljiv šarm animacija Studija Ghibli. Kontroverza koja je tada nastala bila je toliko velika da japanski zakonodavci razmatraju zabranu takvog sadržaja, pozivajući se na moguće povrede autorskih prava. Slični slučajevi trenutno se razmatraju i širom Sjedinjenih Američkih Država. Imajte to na umu kada sljedeći put u svoj prompt budete upisivali tuđe ime.