Stručnjaci za dugovječnost su nam dali jednostavno pravilo za stvaranje dopamina u tijelu

O mentalnom zdravlju potrebno je brinuti od trenutka kada se probudite, kažu stručnjaci. I optimizam tu svakako može pomoći do neke mjere. A sve to skupa utječe na stvaranje takozvanih hormona i molekula blagostanja. To u svojoj knjizi Guess my age if you can objašnjava dr. Olivier Courtin-Clarins, direktor Clarins grupe i stručnjak za zdravo starenje.

Njegova je knjiga putovanje, uz pomoć nekolicine stručnjaka za dugovječnost, kroz sve one stvari koje možemo činiti (a koje nisu genetski uvjetovane) kako bismo starili dobro, sporije i kvalitetnije. I upravo u toj analizi nekoliko je redaka posvećeno tome kako će pozitivne emocije stvoriti zdravi krug koji potiče sposobnost tijela da se obnavlja, opušta i stvara hormone blagostanja, uključujući dopamin, ali i druge poput serotonina, endorfina i oksitocina. A jedna od laganih preporuka Courtin-Clarinsa za njegovanje tog optimizma glasi Biti optimističan je nešto na čemu morate raditi svaki dan i dnevno barem tri puta učiniti nešto dobro za sebe, kaže on. To su jednostavne stvari koje uvelike pomažu našem blagostanju: kuhanje, vođenje dnevnika, zagrljaj na 30 sekundi, kupanje, uživanje u kavi bez činjenja bilo čega drugog (u samoći ili u društvu prijatelja ili obitelji). Ili plešući tri minute na svoju omiljenu pjesmu. Ova Clarinsova preporuka temelji se na filozofiji Florence Servan-Schreiber i njezinoj metodi Three Buzzes a Day o kojoj nam priča u svojoj knjizi 3 buzzes a Day: Kako aktivirati svoj optimizam da budete sretniji. A doktor Courtin-Clarins to sažima ovim riječima: Zapišite, razmislite i zapamtite tri stvari koje su se dogodile tijekom dana. To osvježava vaše misli i potiče vas da vidite čašu kao napola punu. To mijenja način na koji vidite stvari iz dana u dan i potiče izlučivanje molekula za dobro raspoloženje.

Budite optimistični (i lučite dopamin i druge hormone za dobro raspoloženje).

Zanimljivo je da se u knjizi prepričava još jedan važan detalj u jednom od intervjua Cortin-Clarinsa s Catherine Testa, osnivačicom L’Optimisme.com. Sve studije se slažu da je između 30 i 50% osobina ličnosti biološki određeno. To znači da 50 do 70% tih osobina možemo steći i na njima raditi tijekom života, objašnjava ona. I premda okolina i ljudi oko nas imaju utjecaja, mi također možemo poduzeti mjere da budemo optimističniji. A u ovom poslu, geste i navike koje potiču hormone dobrobiti dolaze svakako u obzir. Kad me netko pita postoji li recept za sreću, obično kažem: da biste bili sretni morate biti optimistični i oslanjati se na vlastite resurse, kaže Courtin-Clarins. I da, poticanje tih hormona je moguće. Stručnjakinja govori o oksitocinu (povezanom s osjećajem sigurnosti i povjerenjem u društvene odnose); serotoninu (više povezanom s emocijama i raspoloženjem); endorfinu (izaziva osjećaje euforije i sprječava stres) i dopaminu odgovornom za osjećaje motivacije i nagrade. On promiče osjećaj zadovoljstva“, objašnjava ona. I premda o njima obično govorimo kao o hormonima dobrog osjećaja, mnogi stručnjaci inzistiraju na tome da su oni zapravo neurotransmiteri sreće povezani s regulacijom raspoloženja, osjećajem ugode i smanjenjem tjeskobe. U specifičnom slučaju dopamina, on je neurotransmiter koji izaziva brzi osjećaj ugode koji daje više energije i stimulira.

Smijeh nikad ne razočara

Kada tražimo ta 3 vrhunca dnevno za aktiviranje našeg blagostanja, postoji jedan koji nikada ne iznevjeri: smijeh. Dokazano je da prirodni i dobrovoljni smijeh stvaraju dopamin. Ovako nam to objašnjava psihologinja Lourdes Ramón, iz Clínice Palasiet. Insula, jedan od dijelova mozga najviše uključen u identitet, aktivira se kada vidimo da se netko smiješi ili kada se mi sami smiješimo. Vidimo snagu koju osmijeh ima na nas, jer mozak tome posvećuje veliki broj neurona na licu. Kada se smiješimo, dolazi do povećanja endorfina, neuropeptida, dopamina i serotonina, ti hormoni kada djeluju zajedno mogu smanjiti stres, sniziti broj otkucaja srca, povećati produktivnost i smanjiti tjeskobu.

Vogue.es