Jedna od velikih tajni najsretnije zemlje na svijetu krije se u načinu života koji ljude oslobađa nepotrebne komplikacije - i da, tu ideju možemo pokušati prenijeti i u svoj svakodnevni život.
ANA MORALES17 listopada, 2025
Finska je, prema Svjetskom UN izvješću o sreći, osmu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu. O tome su napisane stotine članaka koji pokušavaju otkriti recept za njihovu sreću, a sada je tu i dokumentarac Finska, najsretnija zemlja na svijetu. Gledala sam ga s papirom i olovkom u ruci, u namjeri da zabilježim sve “navike” koje bi mi mogle približiti taj osjećaj blagostanja — i zabilježila nekoliko točaka koje povezuju finski način života s osjećajem sreće.
Primjeri? Finci čitaju puno; imaju posebnu vezu s prirodom (budući da imaju više od 200.000 jezera u državi to i nije iznenađenje); prakticiraju pravilo 8-8-8 (osam sati spavanja, osam sati posla i osam sati za slobodno vrijeme) i redovito posjećuju saunu (u Finskoj postoji otprilike jedna sauna na dva stanovnika). Sve su to konkretni elementi, ali temelj cijele priče je taj da imaju društvo i sustav koji ljudima olakšava život.
U Finskoj je jednostavno pokrenuti posao (papirologija se često rješava online); jednostavno je osnovati obitelj (državne i poslovne potpore olakšavaju roditeljstvo); jednostavno je školovati se (obrazovanje je besplatno na svim razinama). Taj je oblik socijalne potpore važan sastojak u receptu za sreću, i to ne samo u Finskoj nego i u drugim nordijskim zemljama. Osim institucionalne potpore, u tim zemljama vlada i kulturna sklonost prema jednostavnosti: uživanje u malim zadovoljstvima (sjetite se danskog hyggea), fokus na učinkovitost i odbacivanje nepotrebno kompliciranih rješenja. Ukratko: činiti stvari lakšima je jedan od načina da budemo sretniji. Donosimo tri praktična pristupa koje preporučuju stručnjaci za navike i wellbeing.
Godinama smo veličali kulturu prekomjernog truda i rada – uvjerenje da sve što vrijedi mora biti teško i iscrpljujuće. Oliver Burkeman u knjizi Meditations for Mortals upozorava na lažnu privlačnost takvog razmišljanja: samo zato što je nešto teško ne znači da je automatski vrijedno divljenja. Često upravo vjerovanje da „ako je nešto važno onda mora biti i teško“ umanjuje šanse da zadatak uspješno obavimo. Burkeman i Julia Rogers Hamrick (Choosing Easy World) predlažu drugačiji pristup: umjesto da vježbate disciplinu i snagu volje kako biste se natjerali na posao, zapitajte se na samom početku — što ako je zadatak koji imam jednostavan? Ako tako razmišljate, lakše ćete uočiti konkretne, izvedive korake koje možete poduzeti. Primjerice, ako vas plaši držanje javnog govora, strukturirajte ideje, zapišite ključne točke, nekoliko puta ih vježbajte i opustite se — previše previranja u glavi često je kontraproduktivno i oduzima dio vašeg osjećaja sreće.
Dilara
James Clear u knjizi Atomic habits objašnjava da naš mozak štedi energiju i automatski preferira opcije koje zahtijevaju manje truda. To objašnjava našu sklonost scrollanju i pasivnim aktivnostima. Rješenje? Smanjiti otpor, odnosno, učiniti dobre navike najjednostavnijim izborom. Clear preporučuje da smanjimo otpor koji stoji između nas i željene navike: pripremite odjeću za trening unaprijed, držite zdrave namirnice pri ruci, uklonite mobitel iz spavaće sobe i stavite knjigu na noćni ormarić ako želite više čitati. Što je manje prepreka, to je vjerojatnije da će se nova, poželjna ponašanja pojaviti. To nije lijenost, već pametan način da iskoristite prirodnu sklonost mozga i pretvorite namjere u stvarne navike.
Psihologinja Cristina Martínez, stručnjakinja za emocionalno blagostanje i upravljanje vremenom (suradnica projekta Be Casa), ističe da „uredni prostori s prirodnim svjetlom poboljšavaju koncentraciju i smanjuju anksioznost“. Prema istraživanje British Journal of Management, rad u uređenom i promišljeno dizajniranom radnom prostoru može povećati produktivnost i do 15 %. Zato je važno stvarati tzv. facilitirajuće prostore koji balansiraju učinkovitost i dobrobit.
James Clear naziva to „dizajnom okoline“ — optimiziranje prostora kako bi akcije bile jednostavnije. Primjer: ako želite vježbati, birajte teretanu koja vam je usput na putu do posla, tako ćete lake uspostaviti rutinu. Kod kuće to znači ukloniti izvore distrakcije (npr. telefon), pospremiti i smanjiti nered koji povećava razinu kortizola. Cristina Martínez preporučuje praktičnu tehniku 1×1: „Kad u život uđe nešto novo — bilo odjeća, dekor ili cilj — pobrinite se da nešto staro izađe.“ Također savjetuje da počnete s malim zadacima (npr. pospremiti jednu ladicu) jer brzi, vidljivi rezultati motiviraju i potiču daljnje promjene.
