Biste li voljeli doživjeti 120 godina? I to ne bilo kakvih 120, govorim o 120 godina savršeno dobrog zdravlja i mladolikog izgleda. Ja sigurno bih. Problem je u tome što današnja medicina može produljiti samo starenje – imamo formulu za to kako da dugo ostanemo stari. No kako da dugo ostanemo mladi? Što je potrebno napraviti da produljimo godine u kojima se osjećamo dobro kad je najveći poticaj starenju samo postojanje?
Ove sam godine napunila 26 godina. Upozorena sam da je ovo dob u kojoj se usporava metabolizam i (još gore) dobivaju prve bore pa sam odlučila započeti s mjerama predostrožnosti ne bih li doživjela svojih glamuroznih 120. Jutarnju cigaretu uparila sam s toplom matchom umjesto s crnom kavom, ima više antioksidansa pa smatram da bolje balansira štetnost dima. SPF nanosim svaki dan bez preskakanja, a toksine prikupljene tijekom izlaska idućeg jutra ispirem sokom od limuna, đumbira i kurkume.
Photo: Yarosav Shuraev
Oksidativni stres i starenje
O starenju se puno priča, a ja sam bila na posebnom zadatku da pronađem glavnog krivca. Smatram kako je bitno pronaći srž problema da bi se došlo do najboljeg mogućeg rješenja. Jedan osumnjičenik spominjao se toliko često u istraživanjima i razgovorima sa stručnjacima da sam ga osudila bez saslušanja – oksidativni stres. „Oksidativni stres proces je koji nastaje uslijed neravnoteže između slobodnih radikala i antioksidansa u tijelu“, objašnjava docentica Vuković, pročelnica Klinike za dermatovenerologiju splitskog KBC-a. S mrvicu previše entuzijazma donosim zaključak da sve što trebam napraviti jest smanjiti utjecaj slobodnih radikala i povećati udio antioksidansa. Bila sam u pravu da je to sve što trebam napraviti, ali ispada da je zapravo teško.
„Slobodni radikali“, objašnjava mi docentica Vuković, „reaktivne su molekule koje stvara naš organizam kao odgovor na različite stresore, uključujući UV zračenje, zagađenje, dim cigareta i stres.“ To su nestabilne molekule koje lutaju tijelom remeteći sve na što naiđu kako bi se stabilizirale. Što mi je najviše upalo u oči je to da ih proizvodimo mi sami. Imam još goru informaciju: slobodne radikale stvaraju sve tjelesne stanice koje koriste kisik. Spoiler alert – to su gotovo pa sve tjelesne stanice! Dakle, čak i ako izbjegavate sve stresore, samim disanjem i postojanjem trošite svoje tijelo i starite.
Photo: Prolific People
Kako se zaštititi od oksidativnog stresa?
Napokon jedna utješna informacija: imamo dobar sustav zaštite protiv oksidativnog stresa. Glavni protivnici slobodnih radikala jesu antioksidansi. „Oni su neka vrsta naših unutrašnjih tjelohranitelja ili vatrogasaca koji donirajući elektron ili vežući za sebe određene metale neutraliziraju slobodne radikale“, izjavom me smiruje klinička nutricionistica mag. nutr. Nevena Pandža. Zna se i tko su najjači igrači u bici: vitamini A, C i E, selen, cink, koenzim Q10 te biljni pigmenti. Kažem vam da sam brzopleta pa sam već tijekom razgovora s nutricionisticom napravila mentalnu bilješku svih suplemenata koje trebam kupiti. Nevena kao da mi čita misli pa naglašava da antioksidansi najbolje djeluju u kombinaciji, stoga prednost treba dati raznolikoj prehrani, a ne samo jednoj namirnici ili suplementu.
Što onda konzumirati? Nevenin pristup naglašava konzistenciju, a ne restrikciju. Nije riječ o opsesiji jednom „supernamirnicom protiv starenja“ (kao što je to često moj pristup), nego o stvaranju dobre rutine koja je lako održiva u svakodnevnom životu. Njezin savjet genijalan je u svojoj jednostavnosti: „Možete povećati unos antioksidansa tako što ćete u jutarnji doručak ili užinu dodati bobičasto voće i dvije žlice različitih sjemenki; obrok-salatu za posao obogatiti rajčicom, ciklom ili rog paprikom i maslinovim uljem“. Ističem i osobno meni najdraži savjet koji sam čula od Nevene i odmah ga usvojila – za užinu birajte tamnu čokoladu s minimalno 70 % kakaa te orašide.
Ako ste mislili da sam gotova s iznošenjem svojih briga, nisam – jer su posljedice oksidativnog stresa jako vidljive na koži! „Oksidativni stres može imati ozbiljne posljedice na kožu poput ubrzanog starenja, gubitka elastičnosti, pojave bora, hiperpigmentacije i upalnih stanja“, objašnjava docentica Vuković. Ne radi se samo o vizualnim promjenama. Koža starenjem postupno gubi svoju zaštitnu i regenerativnu funkciju, što ju čini podložnijom infekcijama, neoplastičnim i autoimunim bolestima.
Antioksidansi su zaista tako važni
Super vijest za skincare entuzijastice – njega kože igra veliku ulogu, ali možemo usporiti jer naglasak nije na fancy tretmanima, nego na jednostavnoj rutini kojoj ste posvećeni svaki dan. Docentica Vuković naglašava važnost hidracije kojom se jača sposobnost obrane kože od vanjskog stresa te svakodnevno korištenje kreme sa zaštitnim faktorom (s obzirom na to da je sunčeva svjetlost jedan od najvećih izvora slobodnih radikala). Antioksidansi odlično djeluju i na površini kože pa potražite proizvode koji ih sadrže, primjerice, one s vitaminima C i E. Niacinamid, osim antioksidativnog djelovanja, jača i kožnu barijeru te pomaže koži u obrani od vanjskih stresora. Retinol se pokazao jednim od najsvestranijih sastojaka. Pomaže u obnovi stanica kože, a uz to i smanjuje znakove starenja.
Photo: Aliaksandra Babko
Jednostavnost tajne dugovječnosti čini mi se poprilično ironičnom – trebamo prestati sa samosabotažom. Rješenje ne leži u posebnim tretmanima, suplementima ili supernamirnicama, nego u tome da prestanemo raditi stvari zbog kojih starimo brže od samog vremena. Jednostavno nije uvijek i sinonim za lagano. Stoga zahvalite sebi svaki put kad odaberete šarenu salatu, nanesete preparat s SPF-om ili date prednost snu umjesto noćnom skrolanju. Ne morate biti savršeni, trebate samo biti dosljedni.
