Jesu li kreme za obnovu barijere potrebne svima?
Serijal Skin School
Kristina Mikulić Gazdović2 listopada, 2025
Serijal Skin School
Kristina Mikulić Gazdović2 listopada, 2025
Tematika kožne barijere nije oduvijek bila tako popularna. Prije svega pet godina koncept njegovanja kožne barijere bio bi rijetko spominjan, i to tek u krugovima skincare entuzijasta. Svakako ne biste susreli taj pojam u promotivnim kampanjama ili kao opis ciljanog djelovanja. No s popularnošću aktivnih sastojaka, potragom za što višim koncentracijama ili miješanjem sastojaka koji se nikada nisu trebali susresti, oštećenja kožne barijere postala su sve češća. Digitalni podaci mogu biti dobar pokazatelj tih globalnih trendova.
Tako je na TikToku 2021. zabilježen porast pretraživanja, kao i dostupnog sadržaja na temu “barrier repair” savjeta, odnosno obnove kožne barijere. Potom, dvije godine kasnije, “slugging” je bio jedan od najtraženijih pojmova 2023. u Google Trends izvješću, a volumen pretraživanja za savjetima o obnovi kožne barijere i danas je veoma visok. Obnova kožne barijere je ponekad itekako potrebna, no morate li stalno raditi na njezinoj njezi?
Odgovor donosimo u našem novom beauty serijalu Skin School, gdje ćemo jednom mjesečno detaljno obraditi beauty mitove, objasniti korake, dati ciljane savjete i preporuke proizvoda.
Photo: Getty Images
Pojam kožna barijera odnosi se na površinski sloj kože poznat i kao stratum corneum. Njega primarno čine slojevi mrtvih stanica kože – u prosjeku deset do petnaest slojeva. Ti zaštitni i nužni slojevi sljepljeni su lipidima i masnoćama. Lipide, poput ceramida, koža sama proizvodi te aktivno i svakodnevno gradi taj zaštitni sloj. Također, bitan dio kožne barijere je i kožni mikrobiom koji pomaže u raznim zaštitnim ulogama.
Kožna barijera ima važnu zaštitnu ulogu. Sprječava da loše i štetne molekule te mikroorganizmi uđu u kožu, a time i u tijelo. Tako nas kožna barijera štiti od bakterija i virusa, vanjskih stresora i uzročnika iritacija. Istodobno pomaže zadržati dobre stvari u koži, poput vode, sprječavajući gubitak vode kroz epidermis. Kad je struktura kožne barijere narušena, može doći do upala, osjećaja suhoće, osjetljivosti i nadraženosti, a sve njezine zaštitne funkcije mogu biti ugrožene.
Dobro je imati na umu što točno može oštetiti kožnu barijeru. Kad niste svjesni da određeni dijelovi rutine mogu ugroziti strukturu ovog važnog zaštitnog dijela kože, bez obzira na kvalitetu ostatka rutine, riskirate upale i preuranjeno starenje kože. Nažalost, zbog popularnosti aktivnih sastojaka u visokim koncentracijama, danas je kožnu barijeru veoma lako oštetiti.
Pretjerivanje s eksfolijacijom, a u to su uključeni svi eksfolirajući sastojci poput salicilne, glikolne, mliječne i mandelične kiseline, kao i enzimski eksfolijatori te pilinzi od mikrogranula, najlakši je način za oštećenje kožne barijere.
Sasvim je dovoljno eksfolirati kožu jednom do tri puta tjedno. Tako će suhoj koži dobro doći rijeđa eksfolijacija, primjerice jednom tjedno, dok je kod mješovite i masne kože potrebna češća eksfolijacija, poput dva do tri puta tjedno, jer se pore lakše začepe.
Eksfolijacija uklanja mrtve stanice, no cilj ne smije biti uklanjanje svih mrtvih stanica s površine kože. One su nužan dio kože kao organa i moraju biti prisutne kako bi koža mogla vršiti svoju zaštitnu ulogu.
Photo: Monstera Production
Retinoidi također mogu uzrokovati narušavanje kožne barijere. Jedan dio rizika dolazi od potencijalne destabilizacije retinoida ili, drugim riječima, ako se vaš retinoid pokvario (prepoznat ćete ga po neugodnom mirisu, promjeni boje formule, pojavi struktura nalik vlaknima ako je riječ o tekućem serumu ili razdvajanju tekstura ako je riječ o emulziji), može uzrokovati iritacije i crvenilo. Retinoide je potrebno uvoditi u rutinu postepeno i početi s najmanjim koncentracijama.
Prelazak s blažih oblika, poput retinoidnih estera, prema retinalima, koji su najjači tip retinoida dostupni bez recepta dermatologa, trebao bi trajati godinama, a ne nekoliko mjeseci. Retinoidi mogu i isušiti kožu, odnosno narušiti lipidni dio kožne barijere, uz određeno djelovanje duboko u koži, pri čemu dolazi do neugodnih nuspojava. No ako se koriste pravilno, ove se poteškoće mogu izbjeći.
Osjećaj peckanja prilikom nanošenja vitamina C sigurno nije dobar znak. Naime, vitamin C u svojoj bioaktivnoj formi (obliku koji tijelo može koristiti) dolazi u molekuli pod nazivom askorbinska kiselina. Ona je istodobno veoma nestabilna – izloženost zraku i suncu je kvari, a da bi bila korisna mora biti formulirana na niskom, odnosno kiselom pH faktoru, koji može uzrokovati osjećaj peckanja.
Kako biste izbjegli ove probleme, preporučuje se koristiti proizvode sa stabiliziranim vitaminom C poput askorbil glukozida i etilirane askorbinske kiseline. Koža sadržava enzime za obradu tih molekula, stoga, nakon što takav stabilni vitamin C uđe u kožu, ona će se sama pobrinuti da dobije aktivni oblik, odnosno askorbinsku kiselinu.
Courtesy of Rose Inc.
Uz to, vanjski stresori poput sunčevog zračenja, kojem je koža svakodnevno izložena, također ne pomažu. Oni itekako mogu narušavati kožnu barijeru. Zato se savjetuje svakodnevno korištenje zaštitnih formula s SPF faktorom. No postoje i vanjski čimbenici na koje ne možete tako lako utjecati: zagađen zrak, uvjeti visoke ili niske vlage zraka te nagle promjene iz izrazito toplog u izrazito hladan zrak još su neki od faktora koji narušavaju kožnu barijeru.
Koža je, srećom, organ s izvrsnom regenerativnom moći. Tako, s pravilnim postupcima, možete kožnu barijeru obnoviti već unutar tri do sedam dana.
U potrazi za proizvodima koji sadržavaju njegujuće sastojke za obnovu kožne barijere određene molekule imaju prednost:
Ako nemate nadraženu i oštećenu kožnu barijeru, morate li uopće paziti na redovitu njegu ovog zaštitnog sloja? Pa, zapravo ne. Koraci za obnovu kožne barijere nerijetko su masni, a prekomjerna količina može dovesti do začepljenja pora ili zagušavanja kože. To može rezultirati pojavom neravne teksture poput sitnih kuglica ispod kože i zatvorenim komedonima.
Klasična rutina njege kože, pri kojoj se držite pravila o tome koji se sastojci ne koriste zajedno, kao i pravila o tome koliko često smijete koristiti određene aktivne sastojke, neće narušiti vašu barijeru.
Uostalom, hidratantne kreme danas nerijetko sadržavaju neke od sastojaka koji njeguju i obnavljaju kožnu barijeru, poput glicerina, hijaluronske kiseline, niacinamida i ceramida, stoga vjerojatno već djelujete na njezino održavanje.
Ako vaša kožna barijera nije narušena, a držite se pravila o korištenju aktivnih sastojaka, ne trebate posvećivati znatnu količinu vremena zaštiti svoje kožne barijere. Želite li ipak biti sigurni, možete jedan dan u tjednu izdvojiti za korake koji posebno njeguju kožnu barijeru.