U Parizu se otvara velika izložba posvećena Virgilu Ablohu i njegovim vizijama zajedništva

Tijekom Tjedna mode u Parizu, na dan koji bi obilježio njegov 45. rođendan, u Palais Royalu bit će otvorena izložba posvećena Virgilu Ablohu. Athiththan Selvendran, glavni kreativni direktor fondacije Virgil Abloh i direktor Virgil Abloh Archive, podijelio je s nama detalje izložbe, s posebnim osvrtom na to što ona znači za dizajnerovo nasljeđe.

Kao da sam uključila prijenos uživo jučer, a ne prije više od sedam godina, jasno se sjećam predstavljanja Louis Vuitton kolekcije za proljeće/ljeto 2019. Duž Jardin du Palais-Royal u Parizu protezala se pista u bojama duge koje su se suptilno stapale jedna u drugu, označavajući trasu kojom će proći 56 modela. Ta duga bila je više od estetskog rješenja za predstavljanje kolekcije – bila je metafora kojom nam je Virgil Abloh u svom debiju za francusku modnu kuću poslao jasnu poruku svoje vizije. Dizajner je cijenio i slavio različitosti, a njegova odjeća bila je namijenjena svima, jer su u njegovom svijetu svi dobrodošli, što je metaforički bilo krunisano sloganom “We Are The World” Michaela Jacksona, pjesme nastale s ciljem prikupljanja sredstava za pomoć u borbi protiv gladi u Etiopiji. Već tom kolekcijom bilo je jasno da je misija Virgila Abloha, prvog Crnca imenovanog za kreativnog direktora muških kolekcija: jedinstvo, zajedništvo i kreativnost.

Iako ga danas poznajemo kao jednog od najvećih dizajnera nove generacije, velikog vizionara čiji doprinos nije promijenio samo modni svijet, već i područja produkt dizajna i arhitekture, ne može se reći da je on od početka bio objeručke prihvaćen kao kreativni direktor Louis Vuittona. Neposredno prije predstavljanja njegove spomenute debitantske kolekcije, mnogi modni insajderi bili su, u najmanju ruku, skeptični prema njegovim kvalifikacijama, unatoč tome što je njegov brend Off-White već postojao pet godina i postigao veliki komercijalni uspjeh. Njegove kreacije nosile su i obožavale zvijezde poput Belle Hadid, Kanyea i Justina Biebera, a Abloh je po mnogo čemu slovio za osobu koja diktira modne trendove. Međutim, taj skepticizam bio je zasnovan na činjenici da Virgil nije imao formalno modno obrazovanje (završio je arhitekturu), a samim tim njegova je karijera potresala granice industrije poznate po zatvorenosti, otvarajući goruće pitanje: kako je osoba bez tradicionalne modne pozadine uspjela preuzeti kreativno kormilo jedne od najpoznatijih francuskih modnih kuća? Odgovor na to pitanje je, naravno, kompleksan i slojevit, ali moguće ga je pojednostaviti – Virgil Abloh imao je talent, predanost i pravu viziju koja je došla u pravo vrijeme. Sve ostale kockice posložile su se prirodno.

Vješto je brisao granice između luksuzne mode i streetwear estetike, učinio je visoku modu pristupačnijom i opuštenijom, razbijajući stereotipe povezane s luksuzom. Virgil je vjerovao da moda treba sjedinjavati ljude, a brendingu, osobito za Off-White, pristupao je s fokusom na kupce, pružajući im ključ od vrata svog svijeta.“Virgil je bio posvećen tome da informacije učini dostupnima, gradeći mostove između visoke mode i njene publike”, rekao mi je Athiththan Selvendran. Možda upravo zato što je bio arhitekt, ti figurativni mostovi izgrađeni su na tako jakim temeljima da čvrsto stoje i danas, kao samo jedan dio Virgilove ostavštine.

Prozor u kreativni proces Virgila Abloha

Sada, četiri godine nakon njegove iznenadne smrti, vraćamo se u Pariz, u isti grandiozni Palais Royal, gdje će 30. rujna biti otvorena prva izložba u Europi posvećena šarenolikom stvaralaštvu Virgila Abloha. “Virgil je gajio duboku povezanost s Parizom. Veliki dio svoje karijere proveo je kao samoprozvani Parižanin”, kaže Selvendran. “Vjerovao je da stvaranje umjetnosti i kreativnost trebaju biti pristupačni i dostupni svima. Zbog toga je naš cilj stvoriti prostor u kojem ljudi mogu stupiti u interakciju s njegovim nasljeđem, dopustiti da ih ono inspirira te da ga mogu nadograditi.” Stječem dojam da je to upravo način na koji bi i sam dizajner pristupio ovoj izložbi.

Kada je riječ o slavljenju radova legendarnih kreativaca poput Abloha, teško je ne zapitati se koji je ‘ispravan’ način odavanja počasti njegovom stvaralaštvu. Arhive i fondacije suočavaju se s izazovom predstavljanja umjetničke legende u punom svjetlu, istovremeno poštujući intimnost samog procesa stvaranja i pitajući se koliko bi sam umjetnik želio otkriti. Međutim, kada je u pitanju Virgil Abloh, nije postojao taj problem, jer je sam dizajner vjerovao u dostupnost, demokratizaciju umjetnosti i moć zajedništva. Dijeljenje njegovog nefiltriranog, sirovog procesa – od skica do finalnih proizvoda – zaista je ablohovski. Virgil je želio poticati kreativnost, a to je činio dijeleći svoj proces sa svima; koncept gatekeepinga nije postojao u njegovom rječniku. “Virgil je bio izrazito posvećen otvorenom dijeljenju svog rada. Vrlo promišljeno je otkrivao sustave, okvire i nacrte koji stoje iza svake ideje i svakog projekta. The Archive™ čuva i omogućava pristup brojnim skicama, iteracijama, produkcijskim bilješkama, referencama, moodboardovima, paketima za umjetničku direkciju i WhatsApp prepiskama, budući da je koristio ovu aplikaciju za dopisivanje kao bilježnicu i prostor za brainstorming“, rekao je Athiththan Selvendran, dodavši da ćemo dijelove procesa, snimke ekrana i prepiskama moći vidjeti u Parizu, na izložbi u prostoru od 1240 kvadratnih metara, koju su kurirale njegove dugogodišnje suradnice Chloe i Mahfuz Sultan. Vjerojatno bi samo u tolikom prostoru mogli stati predmeti iz svih sfera u kojima je Abloh stvarao, od mode i obuće, preko arhitekture i namještaja, do likovne umjetnosti i grafika.

Zajedništvo kao ishodište stvaralaštva

Osjećaj povezanosti nešto je po čemu će vjerojatno svi pamtiti Virgila. On nije promatrao svijet sa zlatnog trona koji je sam sebi izgradio. Zapravo je poštovao mišljenja svoje publike, koristeći društvene mreže kao sredstvo dvosmjerne komunikacije između njega i kupaca. Štoviše, fanove je nerijetko uključivao u proces dizajna, a oni su imali priliku utjecati na finalni proizvod, što je dokazivalo da dizajner proizlazi iz ideje da njegovi proizvodi trebaju biti izrađeni s osobom koja će ih nositi u mislima. Ovakav pristup bio je jedan od načina na koji je Virgil gradio spomenute mostove, preispitujući do tada normativnu ekskluzivnost luksuzne mode. Njegova povezanost s publikom nije bila performativna, način da proda što više dukserica, već je Abloh zaista bio osoba koja je voljela povezivati se s ljudima, čemu svjedoče njegova bliska prijateljstva s ljudima u industriji. Kao da s Virgilom nije bilo moguće poslovno surađivati, a da vam on ne postane prijatelj.

Virgilova kolegijalnost oslikala se i na njegovim radovima. U svom portfoliju dizajner ima nevjerojatan broj suradnji svih vrsta, a kako mi kaže Athiththan Selvendran, izložba u Parizu bit će posvećena upravo njima. “Izložba stavlja naglasak na nevjerojatni kolaborativni duh koji nose Virgilovi radovi. Bilo da je u pitanju suradnja s umjetnicima, dizajnerima ili sportašima, on je uvijek integrirao osjećaj zajedništva u svoj proces, a izložba ističe upravo to. Posjetitelji će vidjeti ekskluzivne, nikada prije viđene predmete i suradnje.”

Neke od njegovih najpoznatijih suradnji su Off-White kolaboracija s brendom Nike, u kojoj je dizajner reinterpretirao klasične siluete sportskog brenda, kreirajući kolekciju tenisica koje su bile (i još uvijek su) san svih trendsetera; suradnja s umjetnikom Takashijem Murakamijem na impresivnoj izložbi Future History; te suradnja s IKEA-om, zbog koje još uvijek maštam o tepihu sa dezenom fiskalnog računa. Vjerojatno najimpresivniji dio Virgilovog opusa jest što se bavio, jednostavno rečeno, svime i svačim – za što bismo mogli reći da je odlika istinskih umjetnika. Jasno je da je imao veliku potrebu stvarati, kreirati svijet po svojoj mjeri, a ideje su prštale iz njega i pronalazile svoje mjesto u različitim medijima, različitim umjetnostima, platnima, u nevjerojatnom i uvijek smislenom spektru boja.

Zbog toga, nazvati Virgila Abloha samo modnim dizajnerom djeluje gotovo nepravedno prema njegovom nasljeđu jer on je bio sjajan i revolucionaran modni dizajner, ali je bio i mnogo više od toga. Prije svega, bio je umjetnik. Izložba će trajati svega deset dana, ali u duhu zajedništva i kolektivnog stvaranja, u sklopu nje bit će organizirani razgovori, radionice i projekcije, s ciljem približavanja izložbe publici. Ili, kako mi je na kraju našeg razgovora Athiththan Selvendran rekao: “The Archive™ dijeli način na koji je Virgil razmišljao i kreirao, te kako je preispitivao proces dizajna, koliko verzija i prototipa proizvoda je stvarao. Osim očuvanja Virgilovog rada i ideja, cilj nam je da ih oživimo, da zajedno s njegovom zajednicom radimo na njihovom prenošenju u budućnost.”