7 knjiga koje su me vodile kroz zamršene dvadesete

Posljednja sezona serije The Summer I Turned Pretty podsjetila me je koliko dvadesete mogu biti zamršene, ali i prekrasne u svojoj složenosti samootkrivanja, lutanja i ponovnog pronalaženja. Borbe tek počinju, stres i pritisak se gomilaju, iznenada stojimo sami na raskršću i nosimo teret svakodnevice, dok smo jučer još spokojno živjeli bez brige i pameti. U svemu tome, mene su spašavale knjige – svakako ne one od Jenny Han, koje mogu poslužiti za večernju razonodu, ali ne i kao znakovi na kraju puta. Silno sam željela pronaći neku suvislost, smisao i dubinu, bilo da se radi o ljubavnim odnosima, unutarnjim osobnim borbama ili svemu onom nepredvidivom što nam život sprema iza ugla. Neke od njih dolazile su mi u ukrasnom celofanu, s posvetom koja se posebno čuva; neke su me pronalazile u kupeima, na relaciji od doma do fakulteta; neke su bile posuđene i nikad vraćene, ali svaka od njih ima posebnu sentimentalnu vrijednost. U nastavku donosim sedam knjiga koje bi trebalo pročitati u dvadesetim godinama.

Normal People, Sally Rooney

Ovo je jedna od knjiga čije bih detalje možda mogla zaboraviti, ali ne i osjećaj koji sam imala dok sam je čitala (a kasnije i gledala seriju). Sally Rooney nas vodi kroz složenu, napetu i nježnu priču o Connellu i Marianne, dvoje mladih ljudi čija se bliskost i udaljenost prepliću kroz godine. Od srednjoškolskih dana u malom irskom gradiću, preko sveučilišnih godina u Dublinu, do odrasle samostalnosti, njihova veza konstantno balansira između strasti i nesigurnosti, ljubavi i ponosa. Rooney istražuje koliko društvene norme, klase i osobne nesigurnosti mogu oblikovati nas i način na koji volimo. Dirljiva je, iskrena i realna, s dijalozima koje ste zasigurno prošli sa svojim prvim ljubavima – možda upravo zbog te identifikacije ostajete snažno vezani za nju.

A Little Life, Hanya Yanagihara

Roman Hanye Yanagihare, objavljen 2015. godine, jedan je od onih o kojima se najviše diskutiralo u prethodnom desetljeću (posebno na TikToku) – uskoro će biti preveden i kod nas. A Little Life prati život četvorice prijatelja u New Yorku, ali se fokus ubrzo sužava na središnju figuru, Juda St. Francisa, čija trauma iz djetinjstva i mladosti određuje svaki aspekt njegovog života. Yanagihara bez kompromisa piše o zlostavljanju, samoozljeđivanju i dugotrajnim posljedicama traume, dovodeći u pitanje granice ljudske izdržljivosti i kapaciteta za ljubav. Struktura romana kombinira kronološko pripovijedanje s retrospektivnim uvidima, stvarajući slojevitu psihološku studiju glavnog junaka. Iako često izaziva podijeljene reakcije zbog intenziteta i brutalnosti opisa, roman je značajan jer otvara prostor za razgovor o ranjivosti, stigmi i načinu na koji društvo razumije i tretira bol. A Little Life se stoga čita i kao društveni komentar i kao ekstremno intimna tragedija koja pomiče granice književnog prikaza patnje. Težak i nezaboravan.

To Kill a Mockingbird, Harper Lee

Ovaj kultni roman Harper Lee zauzima središnje mjesto u američkom književnom kanonu. Radnja je smještena u Alabamu tridesetih godina 20. stoljeća i promatrana je kroz oči djevojčice Scout Finch, čiji pripovjedački glas kombinira dječju radoznalost i retrospektivnu refleksiju odrasle osobe. Ključni događaj romana je suđenje Afroamerikancu Tomu Robinsonu, optuženom za silovanje bijelkinje – ono postavlja temelje za istraživanje rasne nepravde, moralnih dilema i granica društvenih normi. Lik Atticusa Fincha funkcionira kao moralni kompas, oličavajući principijelnost i etičku dosljednost nasuprot predrasudama zajednice. Moram naglasiti da, iako se bavi kompleksnim temama, Harper piše jednostavno, intimno i univerzalno, zbog čega ovaj roman nadilazi vrijeme.

Norwegian Wood, Haruki Murakami

Kada odlučite čitati Murakamija, ovo je obično roman od kojeg počinjete. Jedno je od ključnih djela japanske postmoderne književnosti, ali i ono koje se razlikuje od njegovih uobičajenih magijsko-realističnih narativa. Norveška šuma donosi introspektivnu priču o odrastanju, krhkosti i melanholiji generacije mladih u Japanu šezdesetih godina 20. stoljeća. Kroz lik Torua Watanabea, Murakami istražuje teme gubitka, depresije i seksualnosti, istovremeno osvjetljavajući sukob između individualnih osjećaja i društvenih očekivanja. Specifična atmosfera romana oblikovana je ne samo intimnim prizorima i emocionalnim tenzijama među likovima, već i pozivanjem na glazbu i književnost sa Zapada, čime se ukazuje na hibridni identitet japanske urbane kulture tog vremena. Suštinski, roman spaja univerzalne motive ljubavi i smrti sa specifičnim prikazom jedne epohe, što ga čini obaveznim štivom za svakoga od nas.

The Defining Decade, Meg Jay

Vrijeme je i za jednu self-help knjigu, ali ova je i više od toga. „Dvadesete nisu pauza – one su početak“, kaže američka psihologinja Meg Jay na samom početku, poništavajući uvjerenje da je ova dekada osuđena na lutanje i odgađanje važnih odluka. Na temelju višegodišnjeg kliničkog rada i istraživanja, Meg pokazuje kako upravo tada izbori u ljubavi, karijeri i osobnom razvoju oblikuju daljnji život (ne dopustite da vas ovo uplaši). Kroz studije slučaja i precizna objašnjenja, razotkriva mehanizme zbog kojih mnogi osjećaju da imaju „sve vrijeme svijeta“, dok zapravo mogu propustiti ključne prilike. Knjiga je pravi priručnik, ali i poziv na introspektivu.

Just Kids, Patti Smith

Patti Smith najavila je da će u studenom objaviti svoju novu knjigu, a prije toga valja se prisjetiti njenih memoara o djetinjstvu, odrastanju i umjetničkom putu u New Yorku šezdesetih i sedamdesetih godina. Just Kids je dirljiva priča o ljubavi i mladenačkoj potrazi za identitetom. Legendarna glazbenica i pjesnikinja pripovijeda o svom prijateljstvu i partnerskom odnosu s fotografom Robertom Mapplethorpeom, dok zajedno grade život u turbulentnom i uzbudljivom svijetu umjetnosti. Nije riječ samo o intimnoj kronici, već i o dokumentu jednog vremena kada je umjetnost bila neraskidivo povezana sa svim ostalim životnim izborima. Knjiga je ispunjena poezijom, nostalgičnim detaljima i osjećajem beskrajne strasti, zbog kojih ćete poželjeti da ste barem na kratko živjeli u toj epohi.

The Midnight Library, Matt Haig

Za kraj, još jedan TikTok hit: The Midnight Library – knjiga koja nas poziva da zastanemo i razmislimo o vlastitom životu. Matt Haig vodi nas kroz priču Nore Seed, žene koja se nalazi između života i smrti, i kojoj se pruža prilika da isproba sve verzije života koje je mogla potencijalno voditi. Kroz biblioteku beskonačnih života, roman istražuje dilemu između onoga što smo izabrali i onoga što smo mogli izabrati, ali na način koji je razumljiv i realan. Haig postavlja pitanja o sreći, propuštenim prilikama i identitetu, ali bez patetike, donoseći nježnu priču o tome kako male odluke oblikuju i nas, i naš život. Čita se polako, promišljeno, i podsjeća da svaki izbor, čak i kada se čini pogrešnim, ima svoju vrijednost – upravo ta spoznaja nam je potrebna u dvadesetima.

Neapolitan Novels, Elena Ferrante

Prvo prijateljstvo može da nas odredi za ceo život, a Elena Ferrante to pokazuje sa neverovatnom preciznošću. Serijal prati Lilu i Lenu od detinjstva u Napulju do odrastanja, a kroz složene odnose sa porodicom, ljubavima i sopstvenim ambicijama. Volim što Elena ne ulepšava ni jednu situaciju: rivalstvo, ljubomoru, izdaju koje oblikuju njihov identitet, kao i neizbrisivu povezanost između dve žene. Čita se kao introspektivna hronika jedne generacije, ali i kao univerzalna priča o tome kako veze koje formiramo određuju ko postajemo – posebno u dvadesetim, kada tragamo za sobom i sopstvenim mestom u svetu.