Otkrijte naviku koja stvara nove neurone, jača koncentraciju i briše tragove stresa
ANA MORALES
20 kolovoza, 2025
ANA MORALES
20 kolovoza, 2025
Učenje japanskog iz čistog zadovoljstva znanjem nečeg novog (bez poslovne svrhe). Rješavanje križaljki po prvi put u životu s 30 godina. Odlazak na satove klavira. Posjet muzeju. Izrada goblena. Odlazak na tečaj keramike. Učlanjenje u čitateljski klub. Bilo koja aktivnost ili inicijativa koja predstavlja izazov za vaš mozak (izvan onih koje smo obvezni preuzeti na poslu) pridonosi zdravlju mozga. I, iako može zvučati kao mit, pomaže u stvaranju novih neurona (čak i onih za koje ste mislili da ste ih izgubili u mladosti zbog raznih ekscesa).
To je jedna od tvrdnji na kojoj stručnjaci za neuroznanost inzistiraju u svakom svom izlaganju. Navedimo primjer: u novoj knjizi Beatriz Larree, El cerebro atómico (La esfera de los libros), istraživačica naglašava da se mozak može regenerirati i da poticajno okruženje pogoduje toj neurogenezi, odnosno stvaranju novih neurona. Štoviše, poziva se na izvješća objavljena u časopisu The Lancet koja potvrđuju da je izazivanje mozga životno osiguranje za kognitivnu rezervu, svojevrsni mirovinski plan. Što je veća kognitivna stimulacija tijekom godina kroz obrazovanje i složenost radnog okruženja, to je manji rizik od demencije (Larrea navodi još jedan podatak: umirovljenje može ubrzati kognitivno propadanje za 40% upravo zbog neaktivnosti koju može donijeti). Zato stručnjakinja govori o znatiželji za učenjem novih stvari kao navici za poticanje stvaranja neurona, jer one predstavljaju izazov za mozak.
Amaya Manrique, doktorica iz The Beauty Concept
Bez sumnje, znatiželjni mozgovi dugoročno imaju bolje zdravlje. Doktorica Amaya Manrique, iz odjela za preciznu medicinu The Beauty Concepta, potvrđuje da ova kognitivna stimulacija, odnosno sudjelovanje u aktivnostima koje izazivaju mozak učenjem nečeg novog, jača neuronske veze.
Monstera Production
„Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se prilagođava, mijenja i reorganizira tijekom života. Naši neuroni mogu stvarati nove veze, jačati postojeće ili čak stvarati alternativne putove. To je zapravo prirodan proces koji se događa, primjerice, kada učimo nešto novo. Da bismo razumjeli: naš mozak je pun cesta, neuronskih veza, i što više koristite jednu cestu, to je veća vjerojatnost da ćete je ponovno koristiti i da će ona postati jača i brža. No, ako je prestanemo koristiti, može čak i nestati, pogodujući stvaranju novih putova kako bismo stigli na isto mjesto“, objašnjava. Stoga nam započinjanje bilo koje aktivnosti od nule, s dječjom znatiželjom, može pomoći u traženju novih „cesta“ i alternativa.
Sjetite se svih onih trenutaka kada ste započeli novi hobi ili nešto novo na poslu. Ti prvi, motivirajući trenuci uspijevaju nas dovesti do razine koncentracije na kojoj vrijeme leti. Ne postoji distrakcija, nijedna obavijest s mobitela ne može vas izvući iz tog stanja u kojem sve teče. Kada se to dogodi, ulazimo u takozvano stanje flowa. Kako su nam objasnile osnivačice ellas Coach, Leïla Salamat -de Blignières i Laura G. Ortiz de Zárate, „kada smo uronjeni u aktivnost koja nam se jako sviđa, dovoljno izazovnu da nam ne bude dosadno, a ne pretešku da nas ne frustrira, ulazimo u stanje flowa. To se događa s onim zadacima zbog kojih gubimo pojam o vremenu, koji nam stvaraju kreativnu napetost i u kojima imamo visoku produktivnost“. A kada se to dogodi, stres nestaje jer ta motivacija, užitak i koncentracija koju zahtijeva učenje nečeg novog (ali ne frustrirajućeg) potiču naš mozak, između ostalog, na stvaranje dopamina, hormona dobrog osjećaja povezanog s užitkom, motivacijom i nagradom.
Ova stimulacija moždane funkcije, izazvana poticajnim okruženjem i izazovom učenja nečeg novog – san, upravljanje stresom i uravnotežena prehrana također utječu na te funkcije – može se nadopuniti posebnim protokolima namijenjenim tome.
Objasnimo: iako su dobre navike ključne, danas postoji tretman transkranijalne magnetske stimulacije (TMS) koji nam omogućuje djelovanje na specifična područja mozga uključena u emocionalnu regulaciju, kognitivnu funkciju i samokontrolu. Zove se Exomind, a redovito ga koriste i Serena Williams i Gwyneth Paltrow. Riječ je o 25-minutnim seansama koje se provode pomoću aplikatora koji se postavlja na određenu točku na glavi i koji koristi magnetske impulse za aktiviranje neurona, potičući ih na bolju međusobnu komunikaciju (tijekom seanse osjeća se opuštenost te diskretan i stalan zvuk zbog tehnologije magnetskih impulsa). „Ova tehnologija pomoći će u odabiru određene vrste “ceste” koja će nam omogućiti poboljšanje moždane funkcije, povećanje kognitivnih sposobnosti, poboljšanje raspoloženja, pružanje energije, ublažavanje simptoma poremećaja poput depresije i anksioznosti te, općenito, donošenje boljih životnih odluka“, objašnjava doktorica Manrique o ovom protokolu. Ipak, čak i ako se odlučite za ovu opciju (preporučuje se nekoliko seansi), znanje ne zauzima prostor. A pogotovo ne kada je u pitanju zdrav, dugovječan mozak bez traga stresa.