Napitak koji svi imamo doma ima nevjerojatan učinak na pamćenje

Kefir je piće za zdravu probavu. Vjerojatno ste ovu rečenicu već negdje čuli. No, da biste stvarno osjetili učinak, kažu da ga treba piti svakodnevno. To sam željela isprobati. Ono što kefir čini tako zdravim jest činjenica da je fermentirani proizvod. To je kategorija hrane koja bi zbog zdravlja vaših crijeva trebala biti dio svakodnevnog jelovnika. Konzumacija fermentirane hrane može povećati raznolikost mikroba u crijevima, što se općenito povezuje s boljim zdravljem crijeva, te može smanjiti određene upalne markere. Što je mikrobiom raznolikiji, to nas bolje štiti od štetnih mikroorganizama koji nas mogu razboljeti, pokazala je i studija sa Stanforda. Ali što točno čini kefir posebnim?

Koje su zdravstvene koristi kefira?

Može se reći da kefir zaista ima puno toga za ponuditi. Ovo fermentirano mliječno piće, koje se proizvodi od mlijeka i kefirnih zrnaca (izgledaju poput usitnjenog cvjetače), bogato je probioticima, vitaminima i mineralima, kao što su B vitamini, vitamin C i kalcij. Svi ti hranjivi sastojci pomažu u podršci zdravlju crijeva, a posljedično i imunološkom sustavu, što dovodi do prevencije bolesti. Osim toga, kefir sadrži antioksidanse i navodno poboljšava apsorpciju hranjivih tvari.

Kefirna zrnca sastoje se od simbiotskog odnosa bakterija i kvasaca koji fermentiraju mlijeko i pretvaraju ga u probiotičko piće. Za razliku od sira i jogurta (i drugih mliječnih proizvoda), u fermentaciji kefira sudjeluju ne samo bakterije, nego i kvasci. Kvasci također omogućuju da se u kefiru stvara mliječna kiselina, malo alkohola i ugljični dioksid.

Fermentacija mlijeka u kefir: brzo i jednostavno

Još jedan razlog zašto je kefir popularan jest njegova jednostavna dostupnost u svakodnevnom životu. Isprva sam kupovala kefir u trgovini, uglavnom u bio trgovinama. No, zatim sam saznala koliko je jednostavno samostalno napraviti i fermentirati kefir. Naručila sam kefirna zrnca putem interneta i nabavila mlijeko (s masnoćom od 1,5 %). Više vam zapravo i ne treba. Za samu pripremu potrebno je samo nekoliko minuta, a ovisno o količini i temperaturi, cijeli proces traje otprilike 24 do 48 sati.

Na litru mlijeka stavim 30 grama kefirnih zrnaca u staklenku, koju potom napunim mlijekom. Zatim staklenku hermetički zatvorim i čuvam je oko 24 sata na tamnom i temperaturi zaštićenom mjestu u svojoj kuhinji. Što duže kefir fermentira, to mu je konzistencija kremastija – i okus kiseliji. Kako biste utjecali na okus i teksturu, možete mijenjati vrijeme fermentacije. Meni najviše odgovara nakon 24 sata.

Evo što jedna znanstvenica za mikrobiom kaže o kefiru

Nakon fermentacije procijedim kefir kroz cjedilo (ne koristite metalno cjedilo, jer kefir tijekom fermentacije proizvodi određenu količinu organskih kiselina koje mogu reagirati s metalima i uzrokovati da se metali otpuštaju u kefir). Zatim ga ulijem u staklenu bocu koju spremim u hladnjak. U cjedilu ostaju kefirna zrnca, s kojima se može započeti nova fermentacija. Također ih možete konzumirati zajedno s kefirom, jer ta zrnca osim velike količine različitih bakterija i kvasaca sadrže i puno vlakana.

Sada mi se samostalno pripremljeni kefir više sviđa, ali postoje li zdravstvene razlike?
„Samostalno pripremljeni kefir obično sadrži veći broj i raznolikost mikroba nego većina kupljenih varijanti, koje su često pasterizirane ili sadrže manje sojeva“, objašnjava znanstvenica za mikrobiom, nutricionistica i autorica knjige Genius Gut: The Life-Changing Science of Eating for Your Second Brain, dr. Emily Leeming. „Pri kupnji gotovog kefira pazite da odaberete proizvode s živim kulturama i bez dodatka nepotrebnog šećera“, dodaje.

Kefir postoji i u različitim varijantama, pa čak i za one koji ne podnose ili ne žele konzumirati mlijeko: „Postoji tradicionalni mliječni kefir, ali i kokosov kefir te vodeni kefir, koji su bez mliječnih sastojaka i stoga prikladni za osobe s netolerancijom na laktozu ili vegane.”

Kada je najbolje piti kefir?

Neki ljudi primjećuju bolju podnošljivost ako piju kefir ujutro na prazan želudac. Budući da ja ujutro ne volim hladna mliječna pića, svoj kefir najčešće pijem nakon obroka kao osvježavajući desert. To mi pomaže u probavi teže hrane i često, unatoč količini mlijeka, smanjuje osjećaj sitosti. Osjećam da činim nešto dobro za svoja crijeva.

Sada pijem između 250 i 300 ml dnevno. Međutim, ako nikada prije niste pili kefir, trebali biste početi s 100 ml dnevno kako bi se vaše tijelo postupno priviknulo na nove crijevne bakterije.

Ovu razliku primjećujem otkako svakodnevno pijem kefir

Definitivno se nešto promijenilo u vezi s probavom i osjećajem sitosti. Imam dojam da hranu bolje prerađujem i da me nakon obilnijeg ili teškog obroka ne muči bol u trbuhu, ni nekoliko minuta, ni sati. To se pozitivno odražava na moje opće dobrostanje. Do sada nisam primijetila druge razlike, ali proces pripreme kefira mi pruža zadovoljstvo, piće mi jako prija – i djeluje u mom tijelu na korist zdravlju. To su za mene dovoljni razlozi da nastavim dalje.

Kefir može utjecati na pamćenje

Osim toga, prema istraživačici postoji razlog zašto je kefir, od svih fermentiranih namirnica, posebno popularan: „Kefir je od svih fermentiranih namirnica najbolje istražen i stoga je izvrstan izbor za početak konzumacije fermentirane hrane.“ Također, nove studije, prema Leeming, upućuju na to da kefir može podržati funkciju mozga, posebno takozvano „pamćenje odnosa“ — vrstu pamćenja koja vam pomaže da se sjetite gdje ste ostavili ključeve ili lica ljudi.

No, i druge fermentirane namirnice poput jogurta, kimchija, kiselog kupusa i kombuche sadrže žive mikroorganizme, „iako njihov mikrobiološki sastav varira“. Dok se jogurt često uspoređuje s kefirom, kefir općenito sadrži širi spektar bakterija i kvasaca. Da bi se postigao maksimalni zdravi učinak, raznolikost je ključ: „Ako tražite koristi za zdravlje crijeva, dobar pristup je konzumacija raznih fermentiranih namirnica jer svaka pruža različitu mješavinu mikroba za vaš crijevni mikrobiom.“

vogue.de