Dusting je skincare trend koji beauty insajderi sve više kritiziraju. Evo zašto je to važno za vašu rutinu

Kad smo počeli promatrati beauty proizvode kroz prizmu ključnih sastojaka, neki su brendovi odlučili krenuti u smjeru koji u konačnici ne pomaže ni kupcu ni brendu. Nedavno me jedna od mojih omiljenih kozmetičarki, beauty kreatorica i vlasnica beauty brenda Charlotte Palermino, svojom objavom podsjetila na veliki problem beauty industrije – skincare dusting.

Što je skincare dusting?

Skincare dusting bismo mogli prevesti i kao „prstohvat sastojka“. Ovim se izrazom opisuje problem kad je u formulaciju proizvoda dodana iznimno mala, gotovo neznatna količina skincare sastojka, u toliko niskoj koncentraciji da neće dovesti do željenog ili obećanog učinka. Ovi se prstohvati sastojaka dodaju uglavnom na zahtjev marketinškog tima beauty brenda kako bi se određeni sastojak mogao istaknuti na pakiranju. Odluka može biti potaknuta uočenim trendom, a marketinški tim zna da će to pomoći prodaji.

Zašto je skincare dusting problematičan?

Skincare dusting pliva sivom zonom zakona o tvrdnjama kozmetičkih proizvoda. Sasvim je logično da proizvod ne smije tvrditi da ima učinak koji ne može postići. Isto bi se pravilo trebalo primijeniti i na koncentracije sastojaka. Ako formulator i marketinški tim znaju da je u proizvod dodana koncentracija koja ne može donijeti željeni učinak, tada se taj sastojak ne bi ni trebao isticati na pakiranju. Iako ćete kod proizvoda kod kojih je “ključni” sastojak dodan u tragovima, uočiti igru riječima i nećete naići tvrdnje da je baš taj sastojak odgovoran za učinak, prosječan kupac opise proizvoda čita na nešto drugačiji način. I uvjerena sam da brendovi to znaju. Zato se odlučuju na igru riječima.

Kako prepoznati skincare dusting?

Iako prvo pada na pamet ideja da je dovoljno samo pogledati popis sastojaka i potražiti mjesto tog ključnog sastojka na INCI listi, to neće uvijek donijeti očekivani zaključak. Popis sastojaka sastavljen je prema određenim pravilima. Sastojci su navedeni su prema opadajućem redoslijedu sve dok se ne dođe do sastojaka koji imaju koncentraciju 1%. No, kod sastojaka u koncentraciji manjoj od 1%, redoslijed može biti proizvoljan. Neki se brendovi i nakon 1% drže redoslijeda prema koncentraciji, dok drugi mogu odlučiti navesti te niske koncentracije abecednim redom ili odlučiti da najviše mjesto u toj grupi od 1% daju dusting sastojku, znajući da će kupci gledati redoslijed. Također, treba imati na umu da neki aktivni sastojci mijenjaju svoju funkciju ovisno o koncentraciji.

Primjerice, salicilna kiselina u koncentraciji od 2% čisti pore, dok u dozi od 0,2% više služi kao pojačivač stabilnosti formulacije. Slična se stvar može dogoditi s vitaminom C to jest askorbinskom kiselinom. U koncentraciji od 10% rješava niz problema na koži, od sjaja do manje vidljivih bora, ali formulator ju može iskoristiti u iznimno niskoj koncentraciji kako bi postigao željeni pH formule.

Anna Tarazevich

1/Učinkovitost sastojka vezana je uz koncentraciju

Prva informacija koju trebamo znati kako bismo otkrili je li riječ o dustingu, jest studija o učinkovitosti sastojka. Niska koncentracija, primjerice 0,1%, ne znači automatski da je sastojak neučinkovit. Neki su sastojci učinkoviti već pri koncentraciji od 0,1%, poput retinola, ili čak 0,05%, poput retinala. Dakle, niska koncentracija ne treba biti ključni pokazatelj, već informacija o tome koja koncentracija sastojka donosi željeni učinak. Primjerice, niacinamid pri koncentraciji od 2–3% pomaže hidratizirati kožu, dok u koncentraciji od 5% pridonosi posvjetljivanju tamnih mrlja.

2/Opis djelovanja pomno čitajte

Drugi znak dustinga može biti opis djelovanja proizvoda. Brendovi se nekad odluče poslužiti lingvističkim trikom. Sastojak koji je dodan zbog trenda, a ne učinka, tada bude delikatno i oprezno opisan. Tako ćete naići na rečenice koje opisuju djelovanje pojedinog sastojka, ali se isti glagoli i sastojci se neće ponoviti u opisu djelovanja cijele formule. Na primjer, brend će opisati učinak ekstrakta bobica neke biljke ili istaknuti kako te bobice sadržavaju vitamin C, ali će pojasniti kako je u formuli korišteno ulje sjemenki tog ploda (koje ne sadržava vitamin C). Dobar primjer može biti i kod isticanja dodatka ekstrakta zelenog čaja i njegovog antioksidativnog učinka, ali u opisu djelovanja čitavog proizvoda neće se navesti da on ima antioksidativno djelovanje. Ovo je nešto zahtjevnija metoda analize, koja zahtijeva pažljivo čitanje marketinških tvrdnji. 

3/Boja proizvoda ima što za reći

Treći pokazatelj može biti boja samog proizvoda. Ovo nije primjenjivo na sve sastojke, ali na neke vrlo popularne jest. Primjerice, ekstrakt zelenog čaja kao sirovina ima iznimno tamno smeđu boju. Kad proizvod koji ga sadrži dolazi u čistoj bijeloj nijansi, vjerojatno je riječ o dustingu. Formula s ekstraktom zelenog čaja bi trebala vući na bež ton, osim ako je brend dodao pigmente kako bi postigli željenu bijelinu formule (što osobno ne preferiram). Slično vrijedi i za retinoide, koji su jarke žuto-narančaste boje već pri niskim koncentracijama ispod od 1%. Ako je vaš retinoid bijele boje, velika je vjerojatnost da sadrži najmanje učinkovite retinoidne estere ili je riječ o dustingu. Snažan antioksidans astaksantin gotovo je neonski narančaste nijanse. Ako proizvod koji ga navodno sadrži nema takvu boju, možda je riječ o dustingu.

4/Vaše iskustvo je itekako važno

Četvrti pokazatelj dolazi iz vašeg vlastitog iskustva s proizvodom. Iako postoji niz razloga zašto određeni proizvod ne djeluje na vašoj koži (uključujući veličinu molekula aktivnih sastojaka ali to je priča za drugi put), jedan od mogućih razloga može biti i skincare dusting. Kad nakon nekoliko mjeseci ne vidite ni tragove obećanog učinka, možda ste upravo iskusili skincare dusting.

Privuku li vas na pakiranju određeni sastojci, uz malo truda uvijek možete potražiti studije o njihovoj učinkovitosti u kojima možete provjeriti potrebnu aktivnu koncentraciju. Također, možete se obratiti samom brendu s upitom o koncentraciji. Ako brend ne želi podijeliti tu informaciju, osobno, posumnjala bih na dusting. Smatram da je vrlo važno da brendovi budu transparentni, jer nam to pomaže donositi bolje beauty odluke.