Treba li ženama više sna nego muškarcima? Otkriva nam stručnjakinja za spavanje

Općenito, san može utjecati na cijeli vaš dan, bilo da ga je premalo ili čak previše. Nagle promjene raspoloženja, glavobolje i smanjena produktivnost samo su neki od trenutačnih učinaka. Loš san tijekom duljeg razdoblja može, međutim, dovesti do mnogo ozbiljnijih zdravstvenih problema. Iako je važnost kvalitetnog sna univerzalno priznata, rasprave o optimalnom trajanju i dalje traju. Općeprihvaćena preporuka je sedam do devet sati po noći, ali vrijedi li ova smjernica jednako za sve?

Treba li ženama više sna nego muškarcima?

U posljednje vrijeme na društvenim mrežama vode se brojne rasprave o tome trebaju li žene više sna od muškaraca. Christine Blume, dr. med., znanstvenica koja se bavi proučavanjem sna na Sveučilištu u Baselu, objašnjava svoje stajalište: “Pitanje razlikuju li se potrebe za snom između muškaraca i žena nema konačan odgovor u trenutno dostupnim istraživanjima.” Dr. Blume ističe da većina istraživanja o spavanju mjeri koliko ljudi kažu da spavaju, a ne njihove stvarne potrebe. “Kada su muškarce i žene pitali koliko im je sna potrebno, žene su u prosjeku navele da im treba oko 12 minuta više, što jedva da je značajna razlika”, objašnjava. Zanimljivo je da muškarcima kako stare, često treba više sna nego ženama.

San i životne faze

Dob i životne okolnosti značajno utječu na trajanje sna. Djeci i tinejdžerima prirodno treba više sna, dok starije osobe često noću spavaju manje, ponekad to nadoknađujući dnevnim drijemanjem. Ženama san mogu poremetiti životni događaji poput roditeljstva. “Majke, posebno one s malom djecom, često spavaju manje jer se često bude tijekom noći kako bi brinule o svojoj djeci. Da, čak i u 2025. godini”, napominje dr. Blume. Majke koje doje suočavaju se s dodatnim izazovima jer njihov ritam spavanja diktiraju potrebe bebe.

Hormonalne fluktuacije također mogu igrati ulogu. Mnoge žene primjećuju promjene u spavanju tijekom menstrualnog ciklusa. “Prva faza ciklusa, posebno oko ovulacije, pogoduje dubljem, kvalitetnijem snu“, kaže dr. Blume. “Međutim, san se može pogoršati tijekom druge faze, posebno kod onih s predmenstrualnim simptomima.”

Menopauza predstavlja još jedan značajan izazov. “Noćna znojenja i hormonalne promjene tijekom menopauze mogu narušiti san, iako su istraživanja o ovoj životnoj fazi i dalje ograničena”, dodaje Blume, ističući kako su ženske zdravstvene teme povijesno bile zanemarene u istraživanjima.

Koliko nam sna zapravo treba?

Iako je općenita preporuka od sedam do devet sati, dr. Blume naglašava da su individualne potrebe različite. “Ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima”, kaže. Ono što je, međutim, nedvojbeno jest utjecaj nedostatka sna.

Cijena lošeg sna

Premalo sna može ozbiljno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. “Nedostatak sna slabi imunološki sustav, čineći nas podložnijima infekcijama”, objašnjava dr. Blume. Kronični nedostatak sna povećava rizik od metaboličkih poremećaja poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka.

Posljedice na mentalno zdravlje mogu biti jednako ozbiljne. “Raspoloženje se pogoršava zbog lošeg sna, a s vremenom to može dovesti do ozbiljnih stanja poput depresije”, napominje Blume. Žene, koje su statistički sklonije depresiji, često doživljavaju poremećaje sna kao simptom, stvarajući začarani krug iz kojeg se teško izvući.

Zaključak

Bez obzira jeste li muškarac ili žena, osiguravanje dovoljno sna ključno je za održavanje općeg zdravlja i dobrobiti. Iako točan broj potrebnih sati može varirati od osobe do osobe, dobrobiti koje donosi kvalitetan san univerzalne su.

vogue.com