Glazba 2025: Što nas čeka u novoj godini?
Edo Plovanić
30 prosinca, 2024
Svi koji prate trendove u bilo kojoj industriji znaju koliko se svijet ubrzao i kako, zahvaljujući raznim platformama, osobito TikToku, trendovi dolaze i odlaze prilično spontano, ponekad trajući svega nekoliko dana. Nova je tjedna uvijek prilika za nove favorite i opsesije. Ponekad se, međutim, dogodi da trendovi ostanu mjesecima i utječu ne samo na industriju iz koje dolaze, već se preliju i na cijelu popularnu kulturu. Ponekad nestanu, a onda se, taman kada ih zaboravimo, vrate u trenutku kada ih uopće ne očekujemo.
S obzirom na to da nam film, književnost, glazba, dizajn i suvremena umjetnost uvijek zaokupljaju pažnju, pitali smo stručnjake u ovim područjima – ljude koji znaju i što je bilo i što bi moglo biti – što možemo očekivati u nadolazećoj godini. Što su prepoznali kao trendove koji bi mogli ostaviti trag u 2025., čemu se možemo radovati, a na što se unaprijed pripremiti?
Daleko najveća stvar je AI. Umjetna inteligencija već radi značajne promjene, a očekujem da će sljedeće godine to biti još značajnije. I što se tiče same produkcije, i kao umjetno stvorene zvijezde, ali najviše kao tehnologija koja će ubrzati, unaprijediti glazbu općenito i to će ući u sve sfere. Kao alat, kao sustvaratelj. Tu ne mislim na one lažne pjesme kakve su ove godine bile viralne, lažni Drake ili lažni Kendrick Lamar, već na prihvaćanje da se time može pomoći u još boljem stvaranju – od virtualnih pop zvijezda koje stvaraju vlastite pjesme do algoritama koji pišu tekstove bolje od prosječnog kantautora. To ne znači da će AI preuzeti, ali bit će zbog toga još više glazbe. Svi mogu napraviti pjesme i očekujem da će ih raditi i content kreatori, influenceri, brendovi. Sveprisutnost glazbe. Tu će biti puno pitanja o autentičnosti, kao i polarizacije oko toga što je uopće prihvatljivo. Kao ono – ja želim da mi AI pere suđe, a ne da piše pjesme koje mi diraju srce.
Retro će biti in. Nostalgija se nastavlja. Dok smo imali već povratak u osamdesete, kao što je synthwave, u smislu The Weeknd zvuka ili pocket palme kod nas i vala bendova poput Svemirka, vjerujem da dalje ide povratak u devedesete i to eurodance, hip-hop devedesetih i rave. Naročito rave, jakne neonskih boja, taj eskapizam te žurke. Mislim da je Charli XCX tu koja je obilježila 2024., a to će ići korak dalje. Sve je više mladih artista koji idu u hyper pop, ali više rave. Kao i umiksavanje žanrova iz tog vremena – tipa 90’s metal s technom. Marylin Manson, but make it Sven Väth kojeg izvodi 20-godišnjak.
Adele je pokazala kako je lakše izgraditi golemu produkciju i postaviti ju na jedno mjesto nego uzeti 70 šlepera i seljakati se po gradovima. I to vjerujem da će postati češće viđen model. Znači da najveća imena ne moraju obići 30 gradova u Europi već odu u jedan i naprave 30 koncerata na istome mjestu, no dignu razinu produkcije. Dakle, jednostavnije je, lakše se takva produkcija izgradi, a tome mjestu donosi ogromne novce pa će takvi gradovi davati i velike financijske motivacije.
Artisti iz regije idu globalno. Tu ne mislim na žanrovske, kojima je, lakše poput Dine Jelusića ili Hausera koji to već imaju. Mislim na pop i trap izvođače poput Senidah. Da će se krenuti više raditi međunarodno. I to su oni izvođači koji su značajni na YouTubeu i Spotifyju. Koji imaju jaku bazu fanova te koji će se širiti i preko dijaspora i preko online platformi. U smislu, jedna Teya Dora je zbog TikToka imala globalni hit pjesmom Džanum. To je samo korak. Toga će biti puno više, kao suradnje s velikim međunarodnim imenima, kao i kroz Tik Tok trendove, a dijelom kroz festivale koji, osim što imaju i međunarodni PR, imaju i takve goste, a oni žele vidjeti i što se nudi od lokalnog. Tu su i Netflix i takve platforme gdje se kroz soundtrack jako puno izgura. Jezik više nije problem – mislim na to da se mora pjevati engleskom. Jer evo, Rosalía je međunarodna pop zvijezda, a pjeva na španjolskom; ili recimo K-pop, već je puno megazvijezda koje pjevaju na korejskom. Tako da jezici iz regije nisu problem, a naravno da se tu i koketira onda i s refrenima ili dijelovima na engleskom.
Ono što se događa je to da je više žena u glazbi. Dok su ove godine globalno izdominirale Charli XCX, Sabrina Carpenter i Chappell Roan, kao i koncertno Taylor Swift ili Adele, to je velika inspiracija mladim ženama, a sve ih je više i po mladim bendovima. Dapače, čak i muški bendovi, svi koji drže do sebe, žele ženu u bendu. I muški bendovi iz devedesetih uvode žene – The Smashing Pumpkins ili Linkin Park to su napravili ove godine. Više je i ženskih bendova. Ima ih niz. Tu su i stimulacije poput Glastonburyja, najvećeg festivala u Europi, on je postavio uvjet da 50 posto line-upa čine žene. To otvara vrata ženama i dodatno ih stimulira da se bave time jer će im se zagarantirati prostora. Još uvijek ih nema toliko u produkciji, ali i to se mijenja, sve je više žena u tome. Kao što je i sve više DJ-ica. Stoga – 2025. će biti godina žena.