7 zdravih navika Dankinja, Europljanki čija koža službeno najsporije stari
Prema nedavnom istraživanju, Kopenhagen je europski grad gdje koža najsporije stari. Evo nekoliko razloga koji objašnjavaju ovaj rezultat.
Ana MoralesNovember 29, 2024
Prema nedavnom istraživanju, Kopenhagen je europski grad gdje koža najsporije stari. Evo nekoliko razloga koji objašnjavaju ovaj rezultat.
Ana MoralesNovember 29, 2024
Starenje kože ovisi o brojnim čimbenicima (i gotovo svi su pod našom kontrolom). Iako genetika može utjecati na ovaj proces, znanost je potvrdila da je njezin utjecaj minimalan (oko 15-20 %) u usporedbi s načinom na koji utječu ne samo rutine njege kože, već prvenstveno životni stil i drugi vanjski faktori. Prema nedavnoj studiji koju je proveo Lookfantastic, Kopenhagen je europski grad gdje koža najsporije stari, za razliku od Barcelone, grada gdje stari najbrže. Ključ ovih podataka leži upravo u činjenicama poput više kvalitete života u Kopenhagenu, manje zagađenja okoliša i manjeg prosječnog broja sati izravne izloženosti suncu. No, zavirimo dublje u navike Dankinja koje najviše utječu na to sporije starenje kože.
Hygge – odnosno umjetnost stvaranja ugodne atmosfere – jedan je od najkarakterističnijih elemenata danske kulture. To je njihov zaštitni znak i, kako objašnjava Meik Wiking u svojoj knjizi “Hygge at home”, toliko je ukorijenjen u DNK njihove kulture da se čak može napisati doktorska disertacija o tome. Za njih je iznimno važno pronalaziti sreću u malim stvarima i osjećati da je njihov dom sigurno utočište (ne zaboravimo da je Danska uvijek na vrhu ljestvice najsretnijih zemalja svijeta). Za njih dom nije samo mjesto gdje pune baterije i opuštaju se, već i središte njihovog društvenog života. Dobro znaju kako ambijent i prostorije utječu na njihovo raspoloženje, pa danske kuće obično slijede određena pravila: stvaraju oaze svjetlosti, rasvjeta im sespušta u zonama predviđenim za opuštanje i uživanje (bez mobitela); pale svijeće za vrijeme večere; odlučuju se za okrugle blagovaonske stolove kako bi potaknuli razgovor i društvene veze, te obožavaju deke, tepihe i jastuke (također na podu) kako bi svom domu dali mekoću i udobnost.
U nordijskim zemljama sauna i hladne kupke su duboko ukorijenjena tradicija s mnogim dobrobitima za organizam, što djelomično objašnjava zašto koža Dankinja bolje stari. Kako je objasnila Beatriz Larrea, stručnjakinja za holističku prehranu i starenje, tijekom radionice pod nazivom “Kako biti mlađi sutra”, visoka razina toksina koji se nakupljaju u tijelu jedan je od uzroka ubrzanog biološkog starenja. I upravo je potvrdila da je jedan od načina borbe protiv toga provoditi nekoliko minuta, nekoliko puta tjedno, u sauni. Iako je u Danskoj ovaj trend dublje ukorijenjen – javne saune postoje od 2023. i Dankinje obično zakazuju svoj termin barem jednom mjesečno – s obzirom na to da sve više teretana ima male spa centre sa saunom za detoks seanse nakon vježbanja, pokušajte ih prakticirati nakon treninga.
Kopenhagen je najprihvatljiviji grad za bicikliranje (proglašen još 2015. godine), prvenstveno jer ima potrebnu infrastrukturu za sigurnu vožnju. Činjenica da ima više bicikala nego automobila neizravno utječe na starenje: svakodnevnim bicikliranjem na posao Dankinje rade dodatni kardiovaskularni trening koji pomaže smanjiti godine na brojaču biološke dobi, odnosno dobi naših stanica. To je način povećanja NEAT-a (op.a. non-exercise activity thermogenesis), termogeneze svakodnevnih aktivnosti koje nisu povezane s vježbanjem, ali uključuju puno kretanja. I upravo su Dankinje stručnjakinje u ovoj vrsti aktivnosti. Na primjer, dizajnerica Jeanette Madsen rekla je za Vogue Skandinavija da uvijek ide na posao biciklom. A stilistica Sophia Roe je tijekom intervjua za Rose Inc objasnila da joj puno pomaže duge šetnje tijekom dana (bez telefona) i svjesno disanje. Poanta je kretati se.
Danska prehrana karakteristična je po visokoj konzumaciji ribe, voća (posebno bobičastog), povrća, zdravih masnoća, cjelovitih žitarica i zobi. Sve to izravno utječe na zdravlje kože. No uz poznatu teoriju, dodajemo još jednu zanimljivu činjenicu koju objašnjava Wiking u svojoj knjizi. “Hygge se sastoji od osjećaja sigurnosti od vanjske oluje i pripreme za dolazak zime”, kaže. To znači da vrlo dobro znaju kako napuniti svoje smočnice “i obogatiti te domaće ručkove i večere znajući da imate dovoljno užitaka spremljenih, spremnih za savršeni hygge trenutak. Radi se o tome da učinite svoje večeri posebnima i da nikada ne osjećate da nešto propuštate”, tvrdi. A to, dodaje stručnjak, također znači kupovati namirnice poštujući godišnja doba i stvarati zalihe, na primjer, ukiseljene cikle, pečenih paprika, kimchija i džema od kupina. I još jedan praktičan trik za dobru prehranu, prema Wikingu: imati ažuriranu listu na mobitelu s onim što imate u zamrzivaču kako biste mogli pripremiti zdravu večeru u kratkom vremenu. Upravo je to formula uživanaj u hrani danskih stručnjaka za hygge.
“Danski stav prema ljepoti je vrlo opušten. Ono što je stvarno važno jest da sve što se nosi bude udobno. Ako se osjećaš dobro, osjećaš se snažno. I izgledaš bolje kad ti je udobno”, objašnjavala je još jedna Dankinja koju obožavamo, Pernille Teisbaekm, kada je za Into the Gloss opisivala svoje beauty rutine. Zato pri šminkanju ne samo da koriste proizvode koji njeguju njihovu kožu, već su i minimalističke i učinkovite. Koriste samo nužne i potrebne kozmetičke proizvode da izgledaju dobro i osjećaju se ugodno, bez gustih pudera ili ultra pigmentiranih sjenila za oči koje se mogu razmazati tijekom sati i narušiti njihovu cozy filozofiju.
Općenito, povezanost s prirodom kroz aktivnosti na otvorenom temelj je skandinavske filozofije. Ali ako se fokusiramo na Dankinje, i posebno na Kopenhagen, činjenica da koža sporije stari u tom gradu također ima veze s tim. Njihova koža je manje pogođena zagađenjem i slobodnim radikalima, između ostalog, jer imaju mnogo više zelenih površina zahvaljujući urbanističkom planu koji nastoji osigurati da u novim četvrtima treba prijeći minimalnu udaljenost do zelenog i otvorenog krajolika. Na taj način se potiče ne samo manje zagađenje i bolja kvaliteta zraka, već i mogućnost provođenja više vremena na otvorenom pod prirodnim svjetlom. To je način pokušaja ispunjavanja preporuke stručnjaka da provedemo najmanje dva sata dnevno izloženi prirodnom svjetlu kako bismo, između ostalog, regulirali naše biološke ritmove. I iako vrijeme u Danskoj nije uvijek naklonjeno, Dankinje su stručnjakinje u korištenju sunca kad god mogu, organizirajući piknike na otvorenom.
Iako smo sada svi predani dobrobitima ‘manje je više’ pristupa njezi kože – i naša opsjednutost korejskim rutinama s beskonačnim koracima je opala – Dankinje su prave začetnice ove minimalističke filozofije. “Dankinje usvajaju filozofiju ‘manje je više’ kada je riječ o ljepoti i zaštiti kože. Karakterizira ih pristup usmjeren na mentalno blagostanje i visoka očekivanja u pogledu učinkovitosti i održivosti”, objašnjavao nam je svojedobno Rasmus Nørgård, jedan od trojice osnivača danske marke Grums Aarhus. A to znači da se fokusiraju na četiri stupa: čišćenje; korištenje antioksidansa poput vitamina C ili E; SPF tijekom cijele godine i hidrataciju. A jedan od njihovih velikih trikova je korištenje ulja za lice kao proizvoda na kraju rutine njege lica kako bi se suprotstavile dehidraciji koju uzrokuju niske temperature.