Tiskara iz 1960-ih revitalizirana je u novo uzbudljivo mjesto u Ljubljani

Slovenski Ofis Arhitekti ponovno dokazuju koliko su uspješni u revitalizaciji stare arhitekture. Kuća Ring House iz Ljubljane bila je primjer kako od zapuštene modernističke građevine napraviti projekt vrijedan divljenja. Ove godine završili su još jedan važan projekt u Ljubljani – obnovu stare tiskare Mladinska knjiga.

Slovenski modernistički arhitekt Savin Sever projektirao je 1966. godine tiskaru Mladinske knjige. Bila je to jedna od najvećih i najmodernijih tiskara svog vremena, i nosila karakteristična arhitektonska obilježja poslijeratnog modernističkog razdoblja, piše u svom tekstu o ovom projektu Matevž Granda, ističući kako je Sever jedan od najistaknutijih predstavnika takozvane ljubljanske škole arhitekture.

Stara tiskara modernizirana je početkom 21. stoljeća, no ubrzo je zatvorila svoja vrata zbog nemogućnosti da prati digitalne tehnologije i promjene na tržištu. Zgrada je nakon toga nekoliko godina zjapila prazna sve dok nekoliko kreativnih tvrtki nije pronašlo dom unutar zgrade. Novi vlasnik odlučio je obnoviti zgradu 2022. godine, a Ofis Arhitekti su taj zadatak preuzeli na sebe poštujući u potpunosti njezino nasljeđe kojem su udahnuli novi život, kako kažu, ovom velikom rekonstrukcijom. Postojeća konstrukcija je zaštićena i, u svakom slučaju, bila je toliko zanimljiva kao izraz Severovog izvanrednog arhitektonskog pristupa da bi bilo nezamislivo srušiti je.

Photo: Tomaž Gregorič

Prostrane dvorane za tisak u originalnoj strukturi strukturi zgrade bile su vrlo prikladne za smještaj ureda s otvorenim tlocrtom, pa su Ofis Arhitekti zadržali postojeće minimalne izmjene. Najveći izazov predstavljala je toplinska izolacija zgrade. Kako osigurati moderne klimatske uvjete u zgradi koja je izgrađena s obrnutom logikom? Riješili smo izazov toplinskom izolacijom unutar zgrade i dodatnim ostakljenjem, što je omogućilo da originalne staklene prizme na krovu ostanu netaknute, govore pri čemu spomenute prizme dopuštaju prirodno svjetlo kroz cijelu dubinu zgrade. Impresivno, složili smo se.

Photo: Janez Martinčič

Obnova pročelja temeljila se na Severovim izvornim planovima koji nisu bili realizirani kad je zgrada podignuta, a vraćanje Severove izvorne ideje pružilo je rješenje za tehničku nadogradnju zgrade. Jedina značajna promjena u originalnoj strukturi zgrade bio je novi ulaz, kako kažu arhitekti, izvorno su radnici tiskare ulazili u zgradu kroz svlačionice u uredskom dijelu. To nije bilo prikladno za potrebe obnovljene zgrade, tako da je novi monumentalni ulaz uveden na južnoj strani.

Photo: Tomaž Gregorič

Amfiteatralno stubište pak stvara svojevrsni urbani trg unutar zgrade, dočekuje ljude koji ulaze i služi kao mjesto okupljanja. Arhitekti također ističu da pruža prostor za događaje i predstave, a sadrži dio tiskarskih strojeva iz izvorne zgrade, čime se predstavlja i čuva sjećanje na njezinu bivšu namjenu. Na to su i najviše ponosni s obzirom na to da je posljednjih desetljeća nekoliko zgrada iz Severovog opusa srušeno. Nezadovoljni su arhitekti oko toga. Unatoč činjenici da je sam Sever zagovarao načela funkcionalizma i ideju da, kada zgrada više ne služi svojoj funkciji, treba biti zamijenjena novom, ova su rušenja bila tragično nepotrebna i uglavnom rezultat ekonomskih interesa. No, stara je legendarna tiskara u Ljubljani sačuvana i sada živi svoj novi život. To je velika počast njezinom tvorcu, ali i paradigma za novi suvremeni sadržaj u kontekstu zaboravljene industrijske baštine, zaključuju.