Metode i principi za dugovječnost koje je lako primijeniti

Jedna od meni najdražih knjiga na temu dugovječnosti s konkretnim savjetima jest „Outlive“ dr. Petera Attije. Upravo zato što je puna jasnih informacija s praktičnim i korisnim metodama, postala je svjetski hit i popularizirala longevity principe. Iako je taj trend promjene stila življenja i ulaska u jednu potpuno novu kulturu postojanja sa svrhom dugovječnosti još uvijek nov, smatram da će ostati zabilježena kao „pop biblija dugovječnosti“.

Način života je važniji od genetike

Metode dugovječnosti nisu potpuno nove, ali je novo saznanje koliko mogu promijeniti kvalitetu života i biološku dob našeg organizma. Možda će mnoge iznenaditi i činjenica da naša genetika ne igra veliku ulogu u našoj dugovječnosti. Na Longevity summitu 2024. dr. Verdin šokirao je prisutne kad je iznio podatak da stil življenja utječe na dugovječnost s čak 93%, stoga je logično da metode prehrane i stila življenja tako intenzivno utječu na boljitak istih.

4 principa za dugovječnost

Postoje četiri osnovne metode za dugovječnost koje možete pronaći u knjizi „Outlive“, ali i kod većine stručnjaka koji se bave ovom temom poput radova dr. Verdina sa Sveučilišta San Francisco ili u knjizi „True Age“ dr. Morgan Levinea s Yalea.

1. Cjelovita organska prehrana

Naravno, sve kreće iznutra. Zdrava prehrana koja se bazira na cjelovitoj hrani (dakle, ne na industrijski prerađenoj) organskog podrijetla osnova je dugog života. Redovite porcije povrća koje je poželjno unositi svakodnevno prve su na listi, a proteini ih slijede u stopu. Najveći neprijatelj dugovječnosti je šećer, bilo da je riječ o glukozi ili fruktozi. No to ne znači da se preporučuje izbjegavanje voća, već se misli na isključivanje voćnih sokova iz prehrane. Uz prehranu koja je bogata vlaknima, proteinima i na posljednjem mjestu ugljikohidratima, dr. Attia preporučuje i suplementiranje omega-3 masnim kiselinama, a dr. Verdin naglašava da bi bilo dobro izbjegavati alkohol u svakodnevnom životu, baš kao i pušenje. Ulje od sjemenki i maslace također se preporučuje izbjegavati, dok su masnoće iz maslinovog ulja i avokada itekako poželjne.

2. Svakodnevna fizička aktivnost

Svakodnevna fizička aktivnost od pola sata može učiniti golemu razliku u produljivanju zdravstvenog vijeka i naše dugovječnosti. Iako je dobro kombinirati vježbe snage, izdržljivosti i kardio treninge, dizanje utega ima jednu od najbitnijih uloga. Dr. Attia opisuje da je ono važno jer vježbe snage utječu na jačanje kostura, što postaje itekako važno u starosti kad i najmanji udarac može prouzročiti lom kostiju. Osim toga, kad radimo vježbe snage, naš organizam proizvodi takozvane growth faktore koji pomažu u održavanju kompletnog organizma vitalnim.

3. Spavanje

Mnogi stavljaju san na zadnje mjesto. Minimalno osam sati sna uistinu je važno za zdrav život. Dok spavamo, odvijaju se mnogi važni metabolički procesi, kao i regeneriranje tijela, uključujući i probavni sustav, a zdrav mikrobiom od velike je važnosti za zdravlje kompletnog organizma.

4. Povezanost s drugim ljudima

Nijedan čovjek nije otok. Svi trebamo jedni druge. Dr. Verdin, koji je cijeli svoj život posvetio istraživanju starenja organizma, kaže da je povezanost s drugim ljudima najveći prediktor očekivanog trajanja života. Društvena angažiranost i povezanost sa svojom zajednicom daje ljudima smisao života, stoga je dobar društveni život jako važan i za dugovječnost.

Bilo bi idealno kad bi za popravak loših životnih odluka koje utječu na zdravlje postojalo instantno rješenje, ali čini se da bismo – želimo li živjeti dulje – trebali podrediti svoju kulturu življenja onoj koja svakodnevno uključuje metode dugovječnosti. Live, laugh, longevity.