Dok društvene mreže pune fotografije iz 2016., prisjećamo se trendova oko kojih je tada vladao hype

2016. je bila prije deset godina! Prije deset godina!, pomislila sam neki dan u potpunom šoku. Ponovila sam tu rečenicu još nekoliko puta vrteći ju po glavi kao pramen kose kad sam nervozna. Zašto sam uopće razmišljala o 2016., pitate se? Pa osim ako ste posljednjih dana živjeli ispod kamena, ili ste pak blagoslovljeni odsustvom s društvenih mreža, tada vam sigurno nije promaknulo da su feedove odjednom ispunile zrnate fotografije iz (davne!) 2016. koje su se pojavile pred našim očima s pretrpanim kovčegom nostalgije.

Povezano: Veličanstveni povratak trenirke koja je oblikovala ležerni look pop kulture

Trend 2026 is the new 2016 pomeo je Instagram i TikTok, a ja sam spremno uskočila na vlak skidajući stare Facebook fotografije kako bih i sama dala obol kolektivoj čežnji za nekim jednostavnijim vremenima. Tada, doduše, nismo znali da su jednostavna, niti smo slutili što će se sve dogoditi svijetu u desetljeću koje je uslijedilo. Kako je poštovati vrijeme uvijek lakše gledajući u retrovizor tako smo se, na valu poetičnih captiona o “dobrim starim vremenima”, prisjetili i što nam sve iz te 2016. nedostaje. No, iako bi se bilo lako zavarati, 2026 is the new 2016 ne mašta o povratku desetljeće unatrag temeljeći svoju nostalgiju na političkim i društvenim zbivanjima, već na ozračju koje je tada vladalo – posebno kada je riječ o društvenim mrežama koje su tada tek počinjale dobivati zamah i definirati trendove.

I premda nam se Snapchat filteri sa psećim ušima, prvi nespretni outfit postovi, nekurirani feedovi te dani u kojima nismo ni znali što su carousel i reel danas doimaju gotovo nevino, upravo je 2016. bila godina u kojoj su društvene mreže počele nepovratno oblikovati kulturu i prodirati u svaku poru društva. Zaljubljeni u romantiziranje vremena koje ne možemo vratiti, donijeli smo brojne zaključke – od toga da nam je jedno desetljeće donijelo bolje telefone, ali smo odavno ustvari frustrirani besciljnim scrollanjem, pa do toga da smo bili sretniji kada su nam Instagrami nudili manje mogućnosti. I kada je fotografija zalaska ili zdjele s voćem, s malo sepia filtera, bila sasvim dobra za feed.

Povezano: Instagram nas je sve prevario, a mi i dalje ne možemo bez njega

A moda? Moda je u 2016. bila posebno uzbudljiva! Bila je to godina kada su modni pejzaž počela oblikovati imena poput Demne i Alessandra Michelea, Vetements je sva pravila luksuzne mode ironično preokrenuo naglavce, a Virgil Abloh je u luksuz uveo ono što je dotad bilo rezervirao za ulicu – streetwear. Street style i Instagram počeli su diktirati mainstream ukus, no ono što se nije promijenilo jest da smo i tada najviše od svega voljeli – nostalgiju. Reći ću samo: devedesete i moms jeans!

#1 Nestašni Vetements, DHL majice i sock boots

Sjećamo li se zlatne ere Vetementsa? Naravno da se sjećamo. Gruzijski enfant terrible Demna Gvasalia preokrenuo je modna pravila naglavačke i, u maniri Marcela Duchampa, pisoar proglasio fontanom. Od prve revije održane 2015. u pariškom gay klubu Le Dépôt pa sve do Demninog odlaska 2019., Vetements je žario i palio modnom scenom, pretvarajući svakodnevne odjevne komade u luksuzni modni statement. Uvijek upakirano u provokativni marketing, sve je djelovalo poput društvenog eksperimenta ili smicalice koju su dečki iz postsovjetske Gruzije namijenili gramzivom kapitalističkom Zapadu. DHL majice koje su gotovo identične kao originali, “It’s my birthday and all I got was this overpriced Hoodie from Vetements” hoodice koje su se prodavale za 900 eura, cvjetne haljine koje smo svi odjednom nosili u paru sa sock boots, Titanic majice i sve što je naprosto preveliko i baggy – sve je to činilo ironični anti-fashion svijet zlatne ere Vetementsa. Modni kolektivi poput Vetementsa i dizajneri kao što je Gosha Rubchinskiy svijetu su predstavili odjeću istočne Europe: estetiku supkultura i ulice, stil i ukus formiran daleko od metropola bogatog Zapada. Je li njihovo remećenje konvencija bilo tek trollanje modne industrije i imućne klijentele koja kupuje hype i luksuz? Najbolje od svega je to što o tome još i danas nagađamo.

#2 Mom jeans na valu nostalgije

Ako se nešto nije promijenilo od 2016. do danas, onda je to romantiziranje osamdesetih i devedesetih. Na valu te nostalgije, svoj veliki povratak otprilike u to vrijeme doživjele su i mom jeans – traperice visokog struka i ravnih nogavica koje su zamijenile dugogodišnju dominaciju (ne baš laskavih) skinny modela. “Skinny, rastezljive traperice koje zatežu čitavo su desetljeće vladale traper scenom – ali ona je sada završila. Vraćaju se krute traperice u originalnom kroju, visokog struka i ravnih nogavica, koje završavaju tik iznad gležnja. Sada nosimo pravi, čvrsti traper – kakav je Debbie Harry nosila 1978. i kakav Chloë Sevigny nosi od 1998.”, napisao je British Vogue u siječnju 2016., proglašavajući službeni početak nove ere jeansa.

Povezano: Traperice iz 80-ih ponovno su hit, donosimo vodič kako ih nositi s modernim twistom

#3 Eklektična retro estetika Alessandra Michelea za Gucci

Početkom 2015., kada je talijanski modni dizajner Alessandro Michele preuzeo poziciju kreativnog direktora, naslijedivši Fridu Giannini, vrlo je brzo postalo jasno da će Gucci dobiti potpuni makeover. Već nakon prve kolekcije koju je navodno dizajnirao u samo dva tjedna, mediji su pisali kako Gucci više nisu “glamurozne Italo-babes” i kako se brendu sprema revolucija. Ali Michele nije oblikovao samo Gucci. Njegova prisutnost na modnoj sceni i estetika u talijanskoj modnoj kući bili su toliko izražajni da nitko nije mogao ostati ravnodušan. Sviđalo se to nekome ili ne, upravo je Michele bio jedan od najvećih tastemakera tog vremena. Posve osobno, bila je to era kada sam i sama konačno, zahvaljujući novom Gucciju, pronašla što mi se u moru stilova sviđa i nekako organski počela oblikovati vlastiti ukus. Eklektičnost, vintage vibe, moda koja ne dijeli odjeću na “mušku” i “žensku”, pregršt referenci, boja, uzoraka, detalja, bizarnosti, humora – Micheleov Gucci je pričao priču. Nakon ere ispoliranog (dosadnog) minimalizma i normcorea, Gucci je potpuno izvrnuo pravila i u modu nam konačno donio teatar, uzbuđenje, igru, prostor za istraživanje… Od kampanja do modnih revija, raznih art projekata i kolaboracija, sve je u Micheleovoj Gucci eri bilo spektakl – a te početne godine bile su pravi rollercoaster.

Povezano: Je li istina da u Micheleovom Valentinu nema baš ništa Valentina?

#4 Chokeri kao najpopularniji modni dodatak

Chokeri su 2016. godine bile apsolutni must-have. Beyoncé je izbacila spot za pjesmu Formation u kojem je nosila ne jedan, nego tri različita chokera, a Rihanna je u spotu za Work nosila dijamantni Fallon’s Monarch choker. Da, to je bilo vrijeme dok je RiRi još radila muziku. No vratimo se na chokere. Od punk BDSM verzija iz Alexander Wang kolekcije za jesen 2016, preko girly inačica s leptirima preko minimalističkih, kožnih ogrlica bez previše detalja – chokeri su prije deset godina uspješno pronašli put do vratova pop zvijezda, supermodela, i do svake djevojke koja se te 2016. željela osjećati trendi. Zašto baš tada? Kao i mom jeans, vratili su se na krilima nostalgije za devedesetima koje su u to vrijeme okupirale ready-to-wear kolekcije i mainstream modu. Iako smo oko njih bili silno entuzijastični, vrlo su brzo pali u zaborav.

Povezano: Zvijezde obožavaju modni dodatak koji sam nekada imala u svim verzijama

#5 Demna i njegova pomaknuta verzija Balenciage

Na valu eksplozivne popularnosti Vetementsa koji je tada predstavio tek tri kolekcije, Demna (koji se još predstavljao s prezimenom Gvasalia) 2015. je preuzeo poziciju kreativnog direktora modne kuće Balenciaga. Svoju prvu kolekciju (oni za sezonu jesen/zima 2016) predstavio je u ožujku 2016., a kuća je publici to najavila kao “ulazak u novo poglavlje”. I to zbilja jest bilo novo poglavlje. Demna je šest mjeseci istraživao arhivu Balenciage i razmišljao o tome kako bi ono što čini suštinu estetike Cristóbala Balenciage moglo biti relevantno za modernu ženu – kostimi za “poslovne prilike” s izrazito, pomalo apsurdno istaknutim ramenima, cvjetne patchwork haljine, tajice, čizme s platformom i jakne koje klize s ramena činile su osnovu njegove prve modne priče. Dok su jedni u njegovoj viziji prepoznali disrupciju kakvu je uveo u modu kreirajući Vetements, drugi su zazivali povratak elegancije kakvu je španjolski modni genije Cristóbal Balenciaga nekoć davno predstavio svijetu. Svi koji su se “pribojavali” odmaka od bezvremenske elegancije i ženstvenosti bili su u pravu, Demnu je zanimalo nešto posve drugo – baš poput Vetementsa, Balenciaga je u Demninoj eri živjela na hypeu, oversized odjeći, apsurdu, pomicanju granica i viralnim momentima, zajedno s vrlo odanim sljedbeništvom.

Povezano: Demna je predstavio svoju Gucci viziju kroz film pun holivudskih zvijezda

#6 Virgil Abloh i prodor streetweara u domenu luksuza

Virgil Abloh, koji je iznenada preminuo 2021. godine, bio je jedna od najznačajnijih figura na modnoj sceni u vrijeme kada je njegov brend Off-White postigao mainstream uspjeh. Osnovao ga je 2013. godine u Milanu, a baza njegove estetike bio je streetwear. Zahvaljujući Ablohovom poduzetničkom nervu, jasnoj viziji ali i dizajnerskom geniju, streetwear je zakoračio s ulice na modne piste i potpuno transformirao modu. Ono što su dotad nosili klinci koji su igrali košarku na školskim igralištima, odlazili na undergound partyje i slušali hip-hop, postalo je uniformom modnog establišmenta kraseći izloge luksuznih concept storeova u modnim metropolama. Ono poznato i uobičajeno, poput tenisica, hoodice ili T-shirta, Abloh je učinio luksuznim i nesvakidašnjim. Na krilima njegove vizije, bezbroj suradnji, sjajnih projekata izvan modne domene i brojnih hit komada zbog kojih se satima čekalo u redovima, Off-White je postao simbol streetweara, ali i mnogo više od toga. Bio je brend, ali i pokret koji je redefinirao izgled i ozračje čitave scene.

Povezano: Posjetili smo Stockholm i istražili streetwear nordijske modne prijestolnice

#7 Off-the-Shoulder topovi posvuda

U ljeto 2016. predali smo se u zagrljaj romantici. Haljine i bluze s volanima koje su otkrivale ramena bile su posvuda – neki su za to “krivili” piste, drugi revival sedamdesetih godina, a treći nisu previše razmišljali. Kendall Jenner i Gigi Hadid nosile su off-the-shoulder haljine na crvenim tepisima – s chokerom, naravno, a spomenuta kombinacija bila je dobitna i na festivalima poput Coachelle čija je moda postala odraz globalnih trendova. Sjećam se da sam par tjedana prije ljetnog godišnjeg odmora kupila off-the-shoulder haljinu s printom velikih crvenih ruža koju sam stigla obući samo jednom – već drugog ljeta kroj je potpuno potonuo u zaborav. Moja nesuđena ljetna haljina i ja polažemo nade u ljeto 2026.

Povezano: Hit komadi 2026. koji će činiti osnovu dobre garderobe i osigurati brojne chic kombinacije

#8 Instagram i street style kao glavni kreatori ukusa

Sjećate li se kako je Instagram izgledao 2016.? Ne? Dopustite da vas podsjetim. Naime, tek u kolovozu te godine Instagram je uveo Story. Nije bilo ni reela, ni carousel postova, ni muzike na Storyjima. Imali smo samo postove na feedu. Svi smo objavljivali zrnate fotke avokada na tostu i selfieje s chokerima i off-the-shoulder haljinama. Nije bilo videozapisa o tome što tko pojede u jednom danu, niti je produkcija podsjećala na uratke 20th Century Studios. Bili smo šlampavi i, rekla bih, vrlo rasterećeni. No to je također bilo i vrijeme uspona Instagram influencera i vrijeme kada su društvene mreže počele oblikovati kulturu. Boom društvenih mreža pažnju s blogera preselio je na Instagram feedove na kojima su Chiara Ferragni (The Blonde Salad), Aimee Song (Song of Style) i Leandra Medine (Man Repeller) imale ozbiljan following. Zahvaljujući suradnjama s brendovima najpopularnije influencerice već su tada zarađivale milijunske iznose, a njihov utjecaj više nitko nije mogao zanemariti. Fenomen influencera i Instagrama nepovratno je promijenio modnu scenu. Zajedno sa street styleom, koji se uspeo na popularnosti vizualnog i “outfit of the day” postova koji su dominirali virtualnim sferama, postali su glavni kreatori ukusa. Moda je odjednom izgledala inkluzivnije i demokratičnije, a više od modnih pista željeli smo znati što nose ljudi oko nas.

P.S. fale mi dani kada sam mislila da će sve ostati šlampavo i nevino, a čini se da nedostaje i drugima jer je zrnata fotka avokada danas prihvatljivija nego ikad prije. Zasićeni savršenstvom koje je nametalo desetljeće iza nas, ponovno se vraćamo početnim postavkama. Valjda.

Povezano: Zašto su mlađe generacije i dalje na Instagramu ako nitko ništa ne objavljuje?