Njegove su pouke jednostavne, ali u sebi nose samu bit japanske dugovječnosti. I mi možemo mnogo naučiti iz savjeta doktora Shigeakija Hinohare o tome kako živjeti dobro i dugo.
Veronica Cristino6 studenoga, 2025
Zvao se Shigeaki Hinohara, i godinama je bio nadahnuće cijelom japanskom narodu, ne samo kao cijenjeni liječnik, nego i kao pravi životni učitelj. Doživio je 105 godina (preminuo je 2017.), a nikada nije prestao raditi niti pomagati svojim pacijentima. Njegova je ostavština i danas iznimno vrijedna: njegovi savjeti o zdravlju i dugovječnosti obišli su svijet, potičući ljude da razmisle o tome kako živjeti ispunjenije i duže.
U Japanu danas živi 99.763 stogodišnjaka (podaci ažurirani u rujnu 2025.), što je novi rekord među svjetskim Blue Zone područjima, regijama s najvećim brojem stogodišnjaka.
Žene čine oko 90%, a muškarci 10% te populacije. Dugovječnost se, naravno, dijelom može pripisati genetici, ali jednako važan je i način života.
Japanci imaju brojne tajne dugog života, od zdrave prehrane i antioksidativnih napitaka poput zelenog čaja, do filozofije Ikigai, koja daje smisao svakodnevnom životu.
Savjeti doktora Hinohare jednostavni su, ali djelotvorni jer se ne svode samo na fizičko zdravlje, nego potiču razumijevanje pravog smisla života.
Getty Images
Njegovih 10 savjeta za dug i ispunjen život, od onih očitih poput prehrane i kretanja, do onih dubljih, potiču nas da promislimo kako naše svakodnevne odluke mogu promijeniti ne samo naš život, nego i živote drugih.
Mirovina? Po želji. „Odlazak u mirovinu ne bi trebao biti nužan, ali ako već mora, neka to bude mnogo kasnije od 65. godine“, rekao je Hinohara za Japan Times 2009. godine.
Odgađanje mirovine što je duže moguće proizlazi iz radno orijentiranog japanskog društva, ali istodobno može biti i snažan životni poticaj za starije osobe. Održavanje mozga aktivnim kroz svakodnevne zadatke i posao pomaže u očuvanju mentalnog zdravlja. A imati životni cilj posebno je važno, osobito u starijoj dobi.
Ne prepuštajte se lijenosti. “Penjem se po dvije stepenice odjednom kako bih potaknuo mišiće”, govorio je Hinohara u 98. godini života.
Lagano, redovito kretanje zajedničko je obilježje svih naroda koji dugo žive. Ne mora to biti naporan trening, dovoljno je šetati ili penjati se stepenicama. Doktor je uvijek savjetovao da sami nosimo svoje vrećice, pakete ili torbe jer tako jačamo tijelo i ostajemo u formi.
Zdrava prehrana jedan je od stupova dugovječnosti. Doktor Hinohara za doručak bi pio samo sok od naranče. „Za ručak jedem povrće ili ništa, ako sam previše zauzet“, govorio je.
Za večeru bi jeo rižu i povrće, a meso ili ribu samo dvaput tjedno.
„Svi koji žive dugo, bez obzira na nacionalnost, rasu ili spol, imaju jedno zajedničko, nisu pretili.“ Ovaj pristup duboko je povezan s japanskom filozofijom Hara Hachi Bu, idejom da treba jesti dok nisi potpuno sit, nego oko 80%.
Uz sve osnovne životne navike, doktor Hinohara naglašavao je i važnost zabave i radosti.„Najbolji način da zaboraviš bol jest da se zabavljaš. Igra i lakoća su neophodni. Smijeh i veselje prava su medicina za tijelo i dušu“, govorio je.
Jedan od razloga preranog starenja mozga je taj što nemate planove. Zato je, govorio je Hinohara, važno stalno planirati budućnost. „Ispuni svoj dnevnik budućim planovima. Kad razmišljaš o budućnosti, nema vremena za okretanje unatrag ni za razmišljanje o problemima.“ Planiranje budućnosti znači ostati aktivan i motiviran, imati cilj koji te pokreće.
„Znanost sama po sebi ne može izliječiti ljude, jer svakoga tretira isto, a bolesti su različite i individualne. Da bismo razumjeli bolest i pomogli ljudima, trebamo i umjetnost i humanistiku, ne samo medicinu“, objašnjavao je doktor Hinohara. Radio je u bolnici St. Luke u Tokiju, gdje pacijentima uz medicinsku njegu nude i glazbu, umjetničke radionice i terapiju sa životinjama, kako bi im pomogli i duhovno i emocionalno.
Doktor Hinohara upozoravao je da ne treba slijepo slijediti sve što liječnici kažu. „Suprotno onome što se često misli, liječnici ne mogu izliječiti sve bolesti pa zašto onda ponekad uzrokovati nepotrebnu bol?“ To je bila njegova mudrost i poziv na razboritost.
Dijeliti s drugima ono što ste naučili najbolji je način da širite znanje i doprinesete društvu.
Stalno vraćanje na pogreške ili boli iz prošlosti zamagljuje sadašnjost. Pustiti ih znači otvoriti prostor novim emocijama. A za zdravlje su nam potrebne upravo one pozitivne i sretne.
Planirajte godine koje dolaze, ali živite mislima u sadašnjosti. Cijenite ljepotu malih stvari i budite zahvalni za danas.
